Vlada Federacije je na prijedlog Federalnog ministarstva financija usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH od 2025. do 2027. godine, piše Večernji list BiH.
Osnovni prioriteti Vlade u idućem srednjoročnom razdoblju, navedeno je, među ostalim, u smjernicama, bit će usmjereni na kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, poticanje i rast privatnih i javnih investicija, što bi trebalo biti podržano kroz izdvajanje većih iznosa sredstava iz proračuna FBiH za financiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unaprjeđenje zračnog i željezničkog prometa FBiH.
U prioritetima je i nastavak osiguranja likvidnosti proračuna FBiH, kao i redovite isplate mirovina, braniteljskih i socijalnih te drugih naknada, ali i aktivne politike i mjere koje imaju za cilj očuvanje postojeće razine zaposlenosti te otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje migracija radne snage.
Ekonomski rast
Među prioritetima je i postupni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih poduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanje klimatskih promjena. Porezne politike u srednjoročnom razdoblju trebale bi promovirati i održiv i inkluzivan rast na razini FBiH i u svim županijama i jedinicama lokalne uprave s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i pristojbi koje opterećuju gospodarske aktivnosti.
U osnovnim prioritetima naznačeno je i da će se, u svrhu zaštite radnih mjesta, potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obveznih doprinosa, a u idućem razdoblju planirano je iznalaženje novih prijedloga o ovom pitanju koje će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja tih propisa na zaposlenike, poslodavce i proračune u FBiH. U ovom dokumentu je, među ostalim, navedeno i da, prema posljednjim raspoloživim podacima, procijenjena vrijednost BDP-a FBiH iznosi 23,4 milijarde KM, a što predstavlja realni rast od 1,8% u odnosu na prethodnu godinu, a da inflatorna kretanja u 2024. nastavljaju trend usporavanja, kao i da je u veljači ove godine broj zaposlenih osoba iznosio 542.688, što je povećanje od 1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Udio duga u BDP-u FBiH s 31. prosinca 2023. iznosi 21,98%, što je i dalje ispod prosjeka zemalja u okruženju i u skladu sa smjernicama iz Mastricha. U veljači 2024. prosječna neto plaća iznosila je 1315 KM, a što predstavlja nominalno povećanje za 10,2% i realno povećanje za 9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U FBiH se u 2024. očekuje skroman rast realne ekonomske aktivnosti od 2,2%, a za razdoblje 2025. - 2027. prosječna stopa realnog rasta procjenjuje se na 3%.
Javni prihodi
Vlada je na prijedlog Federalnog ministarstva financija prihvatila godišnji konsolidirani pregled ostvarenja javnih prihoda u FBiH za 2023. Ukupna razina naplaćenih javnih prihoda u FBiH u prošloj godini iznosi 12,448 mlrd. KM i veća je za 11,5% u odnosu na 2022. U ovoj strukturi ukupna naplata poreznih prihoda iznosi 6,063 mlrd. KM i veća je za 9,3%. Ukupni prihodi po osnovi obveznih socijalnih doprinosa naplaćeni su u iznosu od 5,043 mlrd. KM, što je za 14,6% više u odnosu na 2022., dok su ukupni neporezni prihodi ostvareni na razini od 1,341 mlrd. KM s rastom od 10,1% u usporedbi s prethodnom godinom. Iznos ukupno ostvarenih neporeznih prihoda uključuje i tekući transfer od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija, koji se odnosi na financijski paket podrške EU u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize, u iznosu od 81,3 mil. KM.
Ovaj dokument sadrži i detaljan pregled prihoda proračuna FBiH, u kojem se navodi da su u 2023. ukupno ostvareni u iznosu od 5,448 mlrd. KM i u odnosu na 2022. veći su za 14,3%. U strukturi prihoda proračuna FBiH u 2023. najveći udio od 51,8% čine prihodi od doprinosa, a slijede porezni prihodi s udjelom od 40,9%, dok ukupni neporezni prihodi imaju udio od 7,3%.
Kategorija konsolidiranih prihoda na razini županija obuhvaća konsolidaciju prihoda županijskog proračuna, općinskih/gradskih proračuna i prihoda ostalih korisnika javnih prihoda na županijskoj razini, pojedinačno po svakoj županiji, izuzev županijskih fondova za zdravstveno osiguranje i županijskih službi za zapošljavanje.
Ukupno ostvarenje prihoda na razini konsolidacije po ovim korisnicima javnih prihoda u 2023. iznosi 4,340 mlrd. KM i veće je za 7% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrajući konsolidiranu naplatu javnih prihoda županijskih, općinskih/gradskih proračuna i ostalih korisnika na županijskoj razini (bez uključenih transfera podrške drugim razinama vlasti uplaćenim od viših razina najveći postotni rast od 16,7% ostvaren je na razini konsolidacije HNŽ-a, a najmanji od 3,2% na razini konsolidacije USŽ-a.
artinfo.ba/vecernji.ba
