Nakon višegodišnjeg zastoja, Bosna i Hercegovina je u 2023. godini ipak ostvarila vidljiv napredak na europskom putu. Situacija je takva da je trenutačno na europskom semaforu BiH upaljeno žuto svjetlo, a hoće li prijeći u crveno ili pak zeleno, ponajviše ovisi o domaćim političkim akterima,piše Večernji.
Nakon krize izazvane napadom Rusije na Ukrajinu, Bosna i Hercegovina, s Ukrajinom i Moldavijom, dobila je kandidacijski status. Prilika je to za BiH koja se ne propušta, ali za otvaranje pregovora moraju se usvojiti konkretni reformski zakoni i pokazati politička volja za članstvom. To se i dogodilo jer je Parlamentarna skupština BiH do kraja kolovoza usvojila pet zakona iz europskog reformskog paketa, a to su zakoni o slobodi pristupa informacijama, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, ombudsmanu, vinu i strancima. Lideri su nakon usvajanja ovih reformi najavili nastavak takvog tempa i usvajanje još nekoliko važnih zakona, uključujući onaj o sudovima. No, upravo je taj zakon postao novi kamen spoticanja koji će dovesti do ozbiljnih sukoba i lomova u vlasti.
Ipak, političari u BiH nadaju se kako bi usvajanje još tri do četiri reformska zakona moglo biti dovoljno za zeleno svjetlo za početak pregovaračkog procesa na proljeće 2024. godine. Istina, ne ide nam u prilog što nema konkretnog dogovora o izbornoj reformi, već spomenutom Zakonu o sudovima i neke druge političke krize, kao ni činjenica da je Republika Srpska usvojila sporne zakone o kriminalizaciji klevete, a zatim i o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija kojima se predviđa registriranje nevladinih organizacija kao “stranih agenata”. Sve je to u EU protumačeno kao udaljavanje od europskih standarda.
Prema istraživanju Direkcije za europske integracije (DEI) koje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine, 73,3 posto ispitanika na cijelom prostoru BiH podržalo je ulazak u EU, što je za 4,1 posto manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine, ali je to i dalje respektabilan postotak. Pred kraj ove godine vlasti RS-a naručile su istraživanje koje je, pak, pokazalo da je u tom entitetu samo 38 posto stanovništva za europski put BiH. Stoga je krajnji trenutak da se iskoristi pomoć prijatelja i lobista u EU, a posebno Hrvatske, te ispune preostali uvjeti kako bi BiH na proljeće otvorila pregovore i tako razbila i dozu euroskepticizma koji postoji unutar zemlje. Reforme će razuvjeriti i protivnike proširenja unutar EU-a, a njih na Zapadu itekako ima.U međuvremenu, na NATO putu BiH ove godine nije ostvaren neki vidljiv napredak iako je jasno da ne postoji dugoročna alternativa ulasku u ovu sigurnosnu i političku asocijaciju.
