Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić raspustio je 1. studenoga Skupštinu Srbije i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 17. prosinca a istog dana birat će se i zastupnici za Skupštinu AP Vojvodina, te vijećnici u Beogradu i još 64 grada i općine.

Listu je prva predala vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i bit će prva na biračkom listiću, a slijedi njezin koalicijski partner Socijalistička partija Srbije.

Treća na listi je Srpska radikalna stranka (SRS) koja se nastoji vratiti u parlament, a njezin lider, haški osuđenik Vojislav Šešelj, s čelnicima SNS-a već je dogovorio potporu naprednjacima u Beogradu i na lokalnoj razini.

Šešelj je ponudio naprednjacima da sudjeluje i u formiranju buduće vlade, navodeći da tako SNS ne bi morala stvarati koalicije "s izdajničkim strankama", među kojima ponajprije vidi proeuropsku liberalno-lijevu koaliciju "Srbija protiv nasilja".

Hrvati i Bošnjaci u Srbiji zajedno idu na prijevremene izbore u koaliciji koju čine Demokratski savez Hrvata u Vojvodini te izborna lista "Usame Zukorlić - Ujedinjeni za pravdu - Stranka pravde i pomirenja - Bošnjaci Sandžaka.

Samo devet stranaka i koalicija na listama je ponudilo svih 250 kandidata, koliko ima mjesta u Skupštini Srbije, a izborni prag od tri posto ne vrijedi za manjinske liste.

Proeuropska koalicije "Srbija protiv nasilja" koju čini osam članica vjeruje da će u Beogradu i Srbiji osvojiti dovoljno glasova da sruše desetljetnu vlast Srpske napredne stranke.

"Srbija danas samo sliči na državu, ali ona to nije. Srbija je plijen oko kojega se otimaju i komadaju ga, istaknuo je prvi na izbornoj listi "Srbija protiv nasilja" Radomir Lazović iz Zeleno-lijeve fronte.

Oporbene stranke i koalicije uvjerene su da na prijevremenim izborima mogu pobijediti u Beogradu, ali i u brojnim drugim općinama i gradovima, dok s druge strane srbijanski predsjednik tvrdi da istraživanja javnog mišljenja navodno govore da je rejting oporbe znatno ispod povjerenja birača što ga na razini cijele Srbije ima njegov SNS.

Šef države, koji je u svibnju formalno odstupio s čela SNS-a, bezrezervno je od početka kampanje stao uz stranačku izbornu listu koja nosi njegovo ime "Aleksandar Vučić - Srbija ne smije da stane", a oporba ga optužuje da koristi svoju poziciju u tzv. dužnosničkoj kampanji, koju primjenjuju i ostali dužnosnici, napose ministri u vladi koju kontrolira SNS, podsjeća Hina.

Do četvrtka u ponoć kada je počela predizborna šutanja sudionici u utrci na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji posli su posljednje poruke pristašama i neopredijeljenima u kampanji koju, u dramatičnom finišu, i vladajući i oporba uz uzajamne optužbe nazivaju "najprljavijom" dosad.

Oporba zamjera Vučiću da nije imala ni približno ravnopravan tretman u medijima koji su, u većini, manje ili više naklonjeni vlasti i srbijanskom predsjedniku.

Tijekom kampanje Vučić je bio dominantna figura i skoro svakodnevno čak i u izravnim prijenosima predsjedničkih aktivnosti te u programima televizija s nacionalnim opsegom.

Prema izvješću nevladine organizacije Biro za društvena istraživanja, Vučić je na televizijama s nacionalnom frekvencijom i TV N1, koju vladajući smatraju "tajkunskim" i "oporbenim" medijem, zauzeo najviše prostora u odnosu na sve ostale političke aktere - na TV Pink 37 posto, B92 (30%), Radio-televiziji Srbije (7,7%), N1 (7,6%) i TV Happy 6,7 posto.

Istodobno, oporba otvoreno sumnja u moguće brojne zlouporabe tijekom izbornog dana, među ostalim i na glasanje "mrtvih duša", obzirom da su pozivi na glasanje upućeni i na adrese preminulih.

Zbog toga su predstavnici oporbenih stranka zatražili od Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) zatražila da osigura policijski nadzor tijekom transfera izbornih materijala od birališta do sjedišta RIK-a kako bi se izbjegle makinacije i manipulacija u brojanju glasova.

No srbijanska premijerka Ana Brnabić drži da oporbena koalicija "Srbija protiv nasilja" na dan izbora planira napraviti kaos i "proglasiti pobjedu" prije nego budu priopćeni rezultati.

U Srbiji pravo glasa, po rješenju Republičkog izbornog povjerenstva na dan 1. prosinca ove godine, ima 6.500.165 birača, a bit će tiskano i ukupno toliko listića za parlamentarne izbore.

Prema tvrdnjama beogradskih medija, više od 150.000 kontrolora i promatrača nadzirat će regularnost prijevremenih parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora 17. prosinca.

Izborni zakon omogućuje da  svaka izborna lista može imati samo jednog kontrolora i njegovog zamjenika u biračkom odboru na svakom od ukupno 8.273 biračka mjesta diljem Srbije. Istodobno, promatrače na izbore šalju domaće i inozemne nevladine organizacije, ali i Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), OSCE, Europski parlament.

Predsjednik srbijanskog Izbornog povjerenstva Vladimir Dimitrijević kazao je u petak da je rok za proglašenje konačnih rezultata parlamentarnih izbora 96 sati od posljednjeg dobivenog zbirnog rezultata.

Dimitrijević je u izjavi za Radioteleviziju Srbije kazao da je sve spremno za izbore u nedjelju te dodao da je rok za formiranje srbijanske Skupštine 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata, dok je rok za formiranje nove vlade 90 dana od formiranja spomenute skupštine.