HDZ BiH bez konkurencije na hrvatskoj političkoj sceni, dok bošnjačkom dominiraju SDA i SBB
Portal Novi.ba dobio je na uvid najnovije istraživanje jedne ugledne međunarodne agencije, kojoj ne navode naziv, a u kojem se, kako piše ovaj medij, na relevatnom uzorku procjenjuju šanse, izgledi i podrška političkim subjektima na predstojećim lokalnim izborima najavljenim za listopada ove godine. Iz onoga što se može vidjeti, već sada se može najaviti da će na ovogodišnjim izborima najuvjerljiviji pobjednik biti HDZ BiH koji će, osim zadržavanja sadašnjih načelničkih pozicija, osvojiti i one koje do sad nije imao.
Naprosto, stranka Dragana Čovića, a to pokazuje i ovo istraživanje, nema nikakvu konkurenciju na bh. teritoriji gdje većinski živi hrvatski narod. Podrška njihovim najbližim konkurentima, u odnosu na 11,6 posto podrške koje na razini Federacije BiH ima HDZ BiH, stigli su tek na mršavih 1,1 u slučaju HDZ 1990, odnosno na 0,5 posto koliko iznosi podrška NS Radom za boljitak obitelji Lijanović.
Ni u drugim dijelovima BiH stanje nije dramatično drugačije u odnosu na javnu podršku aktualnim vladajućim strankama. Naime, prema istraživanju u Federaciji BiH, SDA ima uvjerljivu prednost o odnosu na sve ostale s 32,8 posto podrške. Slijedi ih SBB – Fahrudin Radončić s 19,7 dok je na trećem mjestu, kao što je već i rečeno, HDZ BiH s 11,6 posto.
To praktično znači da bi, prema ovom istraživanju, vladajuće stranke, da se izbori održavaju danas, osvojile oko 65 posto ukupnog broja glasova.
Za razliku od stranaka desnice, na (bošnjačkoj-op HMS) ljevici se nastavlja erozija podrške koja je počela još 2012. godine usljed "obiteljko-jaranskih" sukoba između Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića. Posljedica tadašnjih svađa, a današnje medijski spinovane priče o ujedinjenju kreirane tijekom kavaanskih druženja čelnika DF-a i SDP-a, jeste i podatak iz istraživanja prema kojem Demokratska fronta sada uživa podršku od 8,1, a SDP BiH tek ponižavajućih 3,9 posto.
Tu negdje, na federalnoj razini, je i Naša stranka s 2,4 posto podrške. To praktično znači da bi stranke takozvane socijalno-liberalne političke orijentacije (da su slučajno jedinstvene kao što nikada neće biti) na izborima osvojile mršavih petnaestak posto glasova što, realno govoreći, nije dovoljno ni za ozbiljan oporbeni status.
ap|artinfo.ba
