Na čelu organizacijskog odbora manifestacije kojom se odaje počast generalu Alagiću je načelnik Travnika Dautović
Neprincipijelost bošnjačkih političara u odnosu prema optuženima za ratne zločine i dalje je na sceni. Po uzoru na generala Armije R BiH Mehmeda Alagića 16. rujna na Galici na Vlašiću bit će podignuta zastava Republike BiH, kako je navedeno u povodu bitke kojom je Vlašić oslobođen od Vojske Republike Srpske 1995. godine.
Na čelu organizacijskog odbora manifestacije naziva „Dani pobjede, dani ponosa“ koja se ove godine održava prvi put, je načelnik Travnika Kenan Dautović (SDA). "Podizanjem pobjedničke zastave Republike Bosne i Hercegovine na vrhu Paljenika, baš onako kako je to prije 28 godina uradio zapovjednik Mehmed Alagić zajedno sa borcima 7. Korpusa, želimo poslati poruku opredijeljenosti o očuvanju naše domovine, Bosne i Hercegovine", poručio je Dautović uoči događaja tijekom koje će na Vlašiću biti postavljena najveća zastava Republike BiH. Nazočit će mU i najviši državni dužnosnici kao i predstavnici vjerskog, kulturnog i društvenog života koji će na ovaj način odati počast svim pripadnicima slavne Armije RBiH, navode organizatori.
Posebno mjesto među njima ima general Mehmed Alagić. Pri tom se prešućuje i negira činjenica da je Haaški sud Alagića 2001. godine optužio za ratne zločine nad Hrvatima središnje Bosne, počevši od Dusine u Zenici, do Miletića u Travniku, ali i razaranja Bugojna, Kaknja, Vareša, ukratno svih onih područja u kojima su ratovali pripadnici 7. Korpusa Armije R BiH čiji je ratni zapovjednik bio Alagić.
Haaški sud optužnicom za zločine nad Hrvatima uz Alagića, obuhvatio je i generale Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu kojima je postupak završen osuđujućim presudama dok je Alagiću obustavljen nakon njegove smrti 07. ožujka 2003. godine. Smrću zapovjednika zočini pripadnika 7. Korpusa nisu niti mogu nestati. Žrtve postrojbe kojom je Alagić zapovijedao i dalje vape za pravdom.
No, do bošnjačkih dužnosnika očito ti vapaji ne dopiru. Oni i dalje veličaju optuženika za ratne zločine generala Alagića negirajući pri tome brojne zločine nad Hrvatima u središnjoj Bosni koje mu Haaško tužiteljstvo stavlja na teret. Podjećamo, dvije godine prije podizanja optužnice za ratne zločine tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp smijenio je Alagića s dužnosti načelnika općine Sanski Most jasno dajući do znanja da nije problem u načelniku već u generalu Alagiću.
Usprkos svemu bošnjački politički vrh odat će mu počast sredinom mjeseca te govoriti o danima ponosa i slave, izostavljajući nimalo slavne mrlje ratnih zločina koje su iza sebe ostavili pripadnici 7. Korpusa Armije R BiH. U kulturi sjećanja koju tvrde njeguju na ovakav način izostavili su dobar dio sjećanja, onaj na teške ratne zločine protiv hrvatskih civila i ratnih zarobljenika, progon i etničko čišćenje, pljačku i razaranja te skrnavljenje brojnih katoličkih vjerskih objekata, počevši od franjevačkog samostana u Gučoj Gori.
AP/artinfo.ba
