Dok se čeka uspostava nove vlasti, ona postojeća na državnoj i federalnoj razini ne miruje u potpunosti. Zapravo, Vijeće ministara BiH je u hladnom režimu cijeli mandat, pa ono malo što radi ovih dana djeluje kao njegova "redovita aktivnost", piše Večernji list..
Podrška gospodarstvu
Čak se može reći da je državna Vlada donijela i nekoliko važnih odluka pred sami kraj mandata. Tako je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijela odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. prosinca 2023. godine. Vijeće ministara na godišnjoj razini usvaja ovu privremenu mjeru u cilju podrške domaćem gospodarstvu, njegovu konkurentnijem i povoljnijem poslovanju te zadržavanju postojećih radnih mjesta i novom zapošljavanju.
Za veliki broj tvrtki donošenje ove odluke od velikog je značaja za opstanak proizvodnje, s obzirom na snažan udar na gospodarstvo tijekom pandemije, i odnosi se na oko 40.000 radnika. Jedna od posljednjih odluka odlazećeg Vijeća ministara je i ona o utvrđivanju carinske tarife za 2023. godinu, usklađene s kombiniranom nomenklaturom Europske unije. Na ovaj način stvaraju se uvjeti za uspješnije obavljanje vanjskotrgovinskih poslova između gospodarskih subjekata u BiH i onih u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, odnosno državama članicama Europske unije, kao i sa svim drugim zemljama s kojima je BiH zaključila sporazum o slobodnoj trgovini.
Očekivalo se da Vijeće ministara utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog proračuna za iduću godinu, ali to se još nije dogodilo. Baš kao ni na federalnoj razini, iako su stranke koje kane formirati vlasti na objema razinama poručile da je cilj usvojiti proračune za iduću godinu do kraja ove. Federalna Vlada je, istina, na prošloj sjednici razmatrala nacrt proračuna za 2023. i on bi uskoro mogao biti spreman za parlamentarnu proceduru. Prema prijedlogu koji je izradilo Federalno ministarstvo financija, entitetski proračun za iduću godinu iznosio bi oko 6,622 milijarde KM i u odnosu na 2022. godinu veći je za više od 18 posto. Osim proračuna, Vlada FBiH razmatrala je i niz drugih pitanja, pa je tako donijela odluku kojom je odobrila poticaje za 32 korisnika za kupnju električnih automobila u ukupnom iznosu od 185.000 KM.
Usvojeno je i 14 odluka o dodjeli nagrada u ukupnom iznosu od 101.500 KM, kao nagrade sportašima, sportskim djelatnicima i sportskim udrugama iz Federacije BiH za ostvarene vrhunske sportske rezultate na međunarodnim natjecanjima. Među posljednjim odlukama Vlade FBiH, koja je već osam godina na vlasti, jest i ona kojom se utvrđuje ukupni iznos sredstava, odnosno potrebni iznos naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije te jedinični iznos naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za 2023. godinu.
Tko je dobio novac
Dijeli se i novac iz tekuće pričuve, pa je Vlada FBiH prihvatila inicijativu federalnog premijera Fadila Novalića za izdvajanje po 50.000 KM iz tih sredstava iz ovogodišnjeg proračuna u cilju podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj općini mostarskoj, Židovskoj općini Sarajevo, Vrhbosanskoj nadbiskupiji župi sv. Ante Padovanskog te Islamskoj zajednici u BiH - Medžlisu Islamske zajednice Gradačac, a iz kojih su pristigle molbe za financijsku pomoć za obnovu objekata vjerskih zajednica.
Ne umanjujući značaj svih ovih odluka, ipak je jasno kako će one važnije, kako političke tako i ekonomske, donositi nove vlade na državnoj i federalnoj razini. To uključuje i brojna imenovanja na odgovorne pozicije u institucijama. Na novom Vijeću ministara će biti i odgovorna zadaća provedbe većine prioriteta o kojima ovisi daljnji europski put BiH. S druge strane, nova Vlada FBiH morat će privesti kraju poreznu reformu, ali i brojne druge obveze koje proizlaze iz sporazuma koji su potpisali HDZ BiH i stranke tzv. osmorke. Postojeće vlade nemaju kapaciteta, a, čini se, ni volje baviti se tim "krupnim" pitanjima.
Notra.ba
