Od ratova i ekonomskih kriza na globalnoj do  ratnih i sportskih tema te novih i starih koalicija na lokalnoj razini..

Rat u Ukrajini, ekonomska kriza, nestašice hrane i energenata, rast cijena, i za kraj godine svjetsko nogometno prvenstvo. Teme su to koje su na globalnoj razini obilježile godinu iza nas, a kod nas su redom doživljene na nama svojstven način. Kod rata u Ukrajini,  pitanje svih pitanja bilo na čiju se stranu svrstati. Tek su rijetki razmišljali, a još rjeđi su poduzeli nešto na zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine iako  našim medijskim i političkim prostorom ratne teme dominiraju već više od tri desetljeća te bi žrtve rata itekako trebalo razumjeti.   Ekonomska kriza nam je prirodno stanje već godinama, hrane ne može toliko nestati koliko je mi možemo uvesti, a vode još i više. Iako su cijene goriva rasle, broj automobila na cestama u BiH je ostao isti. I na kraju, nogometno ludilo kod nas je tradicionalno najluđe tako da smo svakoj od navedenih pojava koje su obilježile 2022. godinu dali svoj vlastiti pečat.

Novi politički vjetrovi

Iza BiH je u političkom smislu još jedna turbulentna godina.  Imali smo izbore, Bošnjaci su opet izabrali Željka Komšića, ali bit će da narodne „ničija nije do zore sjala“ i „tko s vragom tikve sadi,.. „ imaju itekako smisla.  Potpuni politički potop Hrvata u BiH u zadnji čas, u izbornoj noći,  spriječio je visoki predstavnik Christian Schmidt nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav F BIH. Potopiti volju Hrvata u Domu naroda Parlamenta F BiH više nije tako lako kao recimo 2011. te su umalo utopljenici s glavom iznad vode dobili novu priliku izboriti se za opstanak na političkoj sceni.  S druge strane, prijetnje čelnika SDA ponavljanjem fenomena Komšić  i na nižim razinama razbile su se o glavu onima koji su prijetili te su dobrim dijelom izbrisani s političke scene uz glasno zapomaganje koje je u više navrata prelazilo granice dobrog ukusa.  Neki novi politički vjetrovi zapuhali su nad BiH, a što će nam donijeti vidjet ćemo vrlo brzo. Prvi put imamo ženu na čelu državne Vlade. Borjana Krišto, predsjedat će Vijećem ministara BiH u iduće četiri godine. Do nekih područja međutim,  vjetar političkih promjena neće doprijeti, a jedna od njih je i Županija Središnja Bosna. Ondje je SDA nezaobilazna kod formiranja vlasti, a oni se nadaju da će to biti i na razini Federacije BiH. Hoće li tako biti, također ćemo znati uskoro. Mandati izaslanicima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH kod kojega su ključevi formiranja vlasti u Federaciji, a dobrim dijelom i na razini BiH, potvrđeni su zadnjeg radnog dana u godini. Političkog zatišja nakon Nove godine neće biti…

Središnja Bosna

Promjena i to onih infrastrukturnih u središnjoj Bosni će ipak biti. Nakon 15 godina obećanja, u 2023. godini kreće se s izgradnjom brze ceste Lašva- Nević Polje, na radost žitelja ovog dijela BiH ali i svih onih koji svakodnevno prolaze ovoj jednom od najprometnijih cesta u BiH i na žalost onih koji su ostali bez jednog od najvažnijih političkih obećanja i sad im valja smišljati novo.  Bez puno obećanja neke općine u središnjoj Bosni rade i grade nove poslovne zone i privlače investicije, od Novog Travnika do Kiseljaka.  Neki drugi vide samo zastave i one su im i dalje trn u oku. Tko o čemu takvi najviše pričaju o UZP-u, dok istodobno onaj nepresuđeni negiraju kao da ga bilo nije. A to nije nikakvo čudo jer jedna strana istine o ratu, a osobito u središnjoj Bosni, i dalje se ne zna. Ona o stradanju Hrvata. Čak i kad neka udruga napravi presedan i snimi film o tome, na prikazivanju nigdje nikoga. Prije nego što potražimo  krivca u drugima, ajmo ga najprije tražiti u vlastitim redovima.  To smo konačno izgleda nakon 30 godina shvatili i poruke da moramo sami ispričati svoju priču o stradanju čule su se i na obljetnicima brigada HVO-a u središnjoj Bosni. Šta se dosad radilo na tom planu, pitanje je bez konkretnog odgovora. I neće to biti povratak u prošlost već još jedna istina neophodna da bi se krenulo dalje, u europsku budućnost.

Put ka Europi

A Europa nam je na kraju godine na izmaku, vjerojatno najmanje našom zaslugom, pružila ruku u donirala status kandidata. Bez prevelike pompe i s velikom dozom nerazumijevanja što nam to uopće znači, dočekali smo tu vijest svjesni ponajprije da smo još u svim segmentima daleko od standarda Europske unije. Ne samo u ekonomskom smislu. Prvi u Europi smo po korumpiranosti definitivno. Od policije do pravosuđa, korupcija se uvukla u sve pore života. Nije nikakva utjeha da su i pojedini europski dužnosnici korumpirani. Nama se valja izboriti s našom vlastitom. A valja nam se boriti i s demonima ratnog naslijeđa koje se vrlo lako prebaci i na nogometni teren.

BH svakodnevnica

 Svjetsko nogometno prvenstvo je na našim prostorima ponovno otvorilo stare teme, tko za koga i zbog čega navija. I smije li pjevati pjesme o prirodnim ljepotama svoje dvije domovine. Po nekima Dejan Lovren bi se trebao ispričati jer je protjeran iz Kraljeve Sutjeske.  Nedaleko od njegova prijeratnog doma, živjela je i Anica Jurić, majka kojoj je pred očima Armija R BiH u ljeto '93. nakon što je protjeran Lovren i njegova obitelj,  ubila trojicu sinova i muža. I sve dok hrvatski narod ne zna tko je Anica Jurić, a zna tko je i što je taj dan izjavila Vlatka Pokos, ovom će narodu svako malo pokušati zabraniti pjevati što želi i na teret mu se stavljati ono čega u pjesmi, a vjerojatno ni u primisli izvođača nije bilo.  Svjetskom nogometnom prvenstvu dali smo i svoj lijepi pečat, fotografije najslađih navijača vatrenih, kiseljačkih trojki,  obišle su regiju. Nakon njih vratili smo se u blagdansko ozračje i rasprave je li Djed Božićnjak poželjan ili nije, treba li ga zabraniti ili ne treba?  S takvim žarom nismo raspravljali ni o jednom poskupljenju, a bilo ih je.  Sjetili smo i trostrukog ubojstva hrvatskih povratnika u Kostajnici u Konjicu i vehabije Muamera Topalovića koji je u pojedinim bošnjačkim medijima dobio status skoro pa narodnog heroja. To ne čudi jer su i zaštitnici islamskih ekstremista cijelo vrijeme dio vlasti, a i pojedinih medija.  I tu se još ništa promijenilo nije.  Kad je o ljubiteljima  islamskog ekstremizma u nas i u svijetu riječ, jedino svjetlo na kraju tunela je skori odlazak Bisere Turković s pozicije ministrice vanjskih poslova BiH.  Nažalost, u 2022. godini napustili su nas mnogi velikani, glazbeni, nogometni, vjerski. Zadnjeg dana godine preminuo je i bivši poglavar Katoličke crkve papa Benedikt XVI. 

 Ono što se pak nije puno promijenilo na kraju godine je božićna čestitka gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić. Opet je promašila, ovog puta Božić, te je sudeći prema sadržaju čestitke poslane u vrijeme katoličkog Božića, gradonačelnica Sarajeva Božić čestitala vjernicima koji ga slave po julijanskom kalendaru. Benjamina s kalendarima baš nema sreće.  A ni Sarajevo s McDonaldsom koji je zadnjeg dana godine zatvorio vrata u ovoj zemlji i njezinom glavnom gradu. Voljeli ili ne američku brzu hranu, loša je to vijest iz više razloga, prvi je što će mnogi ostati bez posla, drugi jer smo nepoželjno i nepouzdano tržište, a treći,  pa zar nam ni taj privid raznolikosti u Sarajevu nije mogao opstati. Nadamo se da će BiH i svijet u 2023.  godini mati više sreće, prije svega na planu globalnog mira ali i ekonomske i političke stabilnosti te da će nas sve zaobići pošasti novih epidemija.  Pogotovu BiH u kojoj još nije završen  ni sudski proces zbog nabavke spornih respiratora iz Kine.

AP/Artinfo.ba