× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

hrvatska dijaspora

Za slobodnu RH bio je potreban novac

Jedna od omiljenih tema starih kako i budućih novih koalicija jeste kako iseljenoj Hrvatskoj kao i onima u BiH ukinuti pravo glasa za parlamentarne i predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Za to vrijeme, dok umne glave vijećaju i medijski se pripetavaju veliki dio dijaspore još uvijek vraća kredite koje su podigli 90-ih kako bi novce donirali u fond za slobodnu Hrvatsku, objavio je poskok.info.

Ogroman dio dijaspore sudjelovao je vlastitim sredstvima u nabavci oružja, ljekova i svega što je bilo potrebno dok je trajao rat. Jedan dio se i zaduživao. Naročito u SAD-u, Kanadi i Njemačkoj gdje i danas vraćaju rate kredita koje su podigli. Te plaćaju kamate za njih. Nezavisnost Hrvatske dakle nije nešto što se može mjeriti fiksnim brojem. Konačna cijena slobodne RH još uvijek nije poznata. Nju bi tek mogli saznati kada se isplati i zadnja rata, i kad nam svjetske banke dostave koliko je na tome ubrano kamata.

Struktura RH dijaspore je slojevita. Prve, stare, generacije u prvom redu su bile iz Dalmacije i otoka a u svijet su otišle početkom prošlog stoljeća. Najagilnija dijaspora 90-ih bila je ona politička nastala od 45-e do 91-e u vrijeme jugoslavenskog “rahatluka” i 90-ih je bila najzainteresiranija za uspostavu slobodne Republike Hrvatske. Radi se o ljudima iz svih hrvatskih regija koji su u svijet otišli ili kao politički ili kao ekonomski emigranti. Službena vlast u Jugoslaviji ekonomske migrante nije nešto naročito spominjala budući da je zemljom vladala propaganda meda i mlijeka. No radu su čekali njihove devize bez kojih bi se Jugoslavija raspala još 70-ih.

Taj podatak, da netko još uvijek vraća novac, koji je podigao za slobodnu RH dok u samoj RH traje agresivna kampanja kako tom nekome ukinuti pravo glasa, razumljivo, bolan je za svakog pripadnika dijaspore kojima je to pravo glasa simbolička veza s Domovinom. Oni su u svijetu u nekoj vrsti vakuuma. U zemlji u kojoj jesu koliko god se trudili uvijek će biti stranci i osjećaj povezanosti sa zemljom koju su stvarali skupa s ljudima iz Hrvatske važan im je, makar bio tek formalni.

Stoga bi političari, čak i kada govore o ukidanju prava glasa morali biti malo oprezniji. Nije sve u političkoj trgovini i političkom trenutku.

Zanimljivo je da RH nikada nije poradila na jačanju svijesti kod hrvatske dijaspore o potrebi da glasuju na BiH izborima. Na taj način , ako ih ne želi preusmjerila bi ih u bh. politički život, gdje njihovi glasovi nasušno trebaju Hrvatima koji žive u BiH. Više od 50% ukupne hrvatske dijaspore u svijetu čine Hrvati porijeklom iz BiH. Agitacijom takvih, da se odluče glasovati za bh. izbore umjesto za RH izbore, hrvatsko pitanje u BiH bilo bi odavno rješeno i nikakvo lobiranje i međunarodni pritisci po svijetu Hrvatima u BiH ne bi pomogli koliko masovan izlazak hrvatske dijaspore iz BiH na izbore u BiH. Pod tim podrazumijevamo i dijasporu u RH. Ako bi cijena toga bila ukidanje prava glasa za RH Sabor Hrvati u BiH se tome ne bi bunili.

Drugim rječima za slobodnu RH bio je potreban novac. Za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH i uspostavu slobodne i ravnopravne BiH, onakve kakvu su uostalom Hrvati u BiH i potpisali potrebno je samo izići na BH izbore tj. uvjeriti Hrvate iz BiH koji žive u dijaspori, pa čak i one koji žive u Hrvatskoj, kako je njihov izlazak na bh izbore, ili dopisno glasovanje nemjerljivo važnije nego glasovanje za RH izbore.

Procjenjuje se da su Hrvati iz BiH političa nacija koja broji preko 2 milijuna pripadnka. Istovremeno se postavlja pitanje zašto sve te glasače hrvatski lideri iz BiH prepuštaju godinama Hrvatskoj kada su oni ključ svakog rješenja u BiH?
Izlaskom milijun glasača iz BiH na izbore u BiH, nitko nikada više u BiH ne bi prema Hrvatima imao odnos kakav danas ima niti bi se pokušalo s njima raditi što se danas s njima čini.

BH Hrvati dali su previše toga, i daju previše toga Hrvatskoj. Često su svoju politiku podređivali višim interesima Hrvatske. Proces političke emancipacije od Zagreba započeo je prije desetak godina i kulminirao je sukobom sa Sanaderom, no dok sami ne potaknu svijest vlastita naroda, Hrvata iz BiH, raseljenih po cijelom svijetu kao i onih u Hrvatskoj o ogromnoj važnosti sudjelovanja na BH izborima, taj proces neće biti dovršen, zaključuje se u tekstu.

ap|artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

hrvatska dijaspora

Za slobodnu RH bio je potreban novac

Jedna od omiljenih tema starih kako i budućih novih koalicija jeste kako iseljenoj Hrvatskoj kao i onima u BiH ukinuti pravo glasa za parlamentarne i predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Za to vrijeme, dok umne glave vijećaju i medijski se pripetavaju veliki dio dijaspore još uvijek vraća kredite koje su podigli 90-ih kako bi novce donirali u fond za slobodnu Hrvatsku, objavio je poskok.info.

Ogroman dio dijaspore sudjelovao je vlastitim sredstvima u nabavci oružja, ljekova i svega što je bilo potrebno dok je trajao rat. Jedan dio se i zaduživao. Naročito u SAD-u, Kanadi i Njemačkoj gdje i danas vraćaju rate kredita koje su podigli. Te plaćaju kamate za njih. Nezavisnost Hrvatske dakle nije nešto što se može mjeriti fiksnim brojem. Konačna cijena slobodne RH još uvijek nije poznata. Nju bi tek mogli saznati kada se isplati i zadnja rata, i kad nam svjetske banke dostave koliko je na tome ubrano kamata.

Struktura RH dijaspore je slojevita. Prve, stare, generacije u prvom redu su bile iz Dalmacije i otoka a u svijet su otišle početkom prošlog stoljeća. Najagilnija dijaspora 90-ih bila je ona politička nastala od 45-e do 91-e u vrijeme jugoslavenskog “rahatluka” i 90-ih je bila najzainteresiranija za uspostavu slobodne Republike Hrvatske. Radi se o ljudima iz svih hrvatskih regija koji su u svijet otišli ili kao politički ili kao ekonomski emigranti. Službena vlast u Jugoslaviji ekonomske migrante nije nešto naročito spominjala budući da je zemljom vladala propaganda meda i mlijeka. No radu su čekali njihove devize bez kojih bi se Jugoslavija raspala još 70-ih.

Taj podatak, da netko još uvijek vraća novac, koji je podigao za slobodnu RH dok u samoj RH traje agresivna kampanja kako tom nekome ukinuti pravo glasa, razumljivo, bolan je za svakog pripadnika dijaspore kojima je to pravo glasa simbolička veza s Domovinom. Oni su u svijetu u nekoj vrsti vakuuma. U zemlji u kojoj jesu koliko god se trudili uvijek će biti stranci i osjećaj povezanosti sa zemljom koju su stvarali skupa s ljudima iz Hrvatske važan im je, makar bio tek formalni.

Stoga bi političari, čak i kada govore o ukidanju prava glasa morali biti malo oprezniji. Nije sve u političkoj trgovini i političkom trenutku.

Zanimljivo je da RH nikada nije poradila na jačanju svijesti kod hrvatske dijaspore o potrebi da glasuju na BiH izborima. Na taj način , ako ih ne želi preusmjerila bi ih u bh. politički život, gdje njihovi glasovi nasušno trebaju Hrvatima koji žive u BiH. Više od 50% ukupne hrvatske dijaspore u svijetu čine Hrvati porijeklom iz BiH. Agitacijom takvih, da se odluče glasovati za bh. izbore umjesto za RH izbore, hrvatsko pitanje u BiH bilo bi odavno rješeno i nikakvo lobiranje i međunarodni pritisci po svijetu Hrvatima u BiH ne bi pomogli koliko masovan izlazak hrvatske dijaspore iz BiH na izbore u BiH. Pod tim podrazumijevamo i dijasporu u RH. Ako bi cijena toga bila ukidanje prava glasa za RH Sabor Hrvati u BiH se tome ne bi bunili.

Drugim rječima za slobodnu RH bio je potreban novac. Za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH i uspostavu slobodne i ravnopravne BiH, onakve kakvu su uostalom Hrvati u BiH i potpisali potrebno je samo izići na BH izbore tj. uvjeriti Hrvate iz BiH koji žive u dijaspori, pa čak i one koji žive u Hrvatskoj, kako je njihov izlazak na bh izbore, ili dopisno glasovanje nemjerljivo važnije nego glasovanje za RH izbore.

Procjenjuje se da su Hrvati iz BiH političa nacija koja broji preko 2 milijuna pripadnka. Istovremeno se postavlja pitanje zašto sve te glasače hrvatski lideri iz BiH prepuštaju godinama Hrvatskoj kada su oni ključ svakog rješenja u BiH?
Izlaskom milijun glasača iz BiH na izbore u BiH, nitko nikada više u BiH ne bi prema Hrvatima imao odnos kakav danas ima niti bi se pokušalo s njima raditi što se danas s njima čini.

BH Hrvati dali su previše toga, i daju previše toga Hrvatskoj. Često su svoju politiku podređivali višim interesima Hrvatske. Proces političke emancipacije od Zagreba započeo je prije desetak godina i kulminirao je sukobom sa Sanaderom, no dok sami ne potaknu svijest vlastita naroda, Hrvata iz BiH, raseljenih po cijelom svijetu kao i onih u Hrvatskoj o ogromnoj važnosti sudjelovanja na BH izborima, taj proces neće biti dovršen, zaključuje se u tekstu.

ap|artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.