Kada je netko pametan odlučio da je kulturi u FBiH za godinu dana dovoljno 1,2 milijuna KM, sigurno mu na pamet nije palo da će oko ove siće biti tolika jagma. A posljednje što bi mu na pamet palo jeste da će najnezadovoljniji biti oni koji su dobili - najviše.
Piše: mr.sc. Tvrtko Milović, Dnevnik.ba
Prema reakcijama Harisa Pašovića, Emira Hadžihafizbegovića, Dine Mustafića, Nihada Kreševljakovića i horde sarajevskih profesionalnih umjetnika, problema s raspodjelom ionako mizernih 1,2 milijuna je nekoliko:
Novac se dijelio etnički
Novac se dijelio provincijski
Novac nije otišao na „internacionalne“ manifestacije
Novac je otišao izvan Sarajeva
Što komu smeta?
Pašoviću tako smeta što je ministrica spomenula termin „hrvatska kultura“ sugerirajući kako ista ne postoji, te stoga ne zaslužuje nikakva sredstva. Za Pašovića je kultura nadnacionalna, i novac trebaju dobiti samo takvi festivali. Kakav Kupres, Čitluk, Žepče, kakvi bakarači...
Hadžihafizbegoviću smeta što je SFF dobio manje novca nego prije. Dakle, umanjeni proračun za kulturu trebaju osjetiti svi, osim „etabliranih“ festivala.
Nihadu Kreševljakoviću smeta isto što i Pašoviću, a to je uvođenje principa „fifti fifti“ u etniziranu kulturu. Posljednjih 15 godina takvih primjedbi nije ni moglo biti, jer je sav novac išao kako se sviđalo sarajevskoj čaršiji. Sada kada su na red došle zanemarene nesarajevske institucije – fašizam i nacionalizam!
Mustafiću smeta sve oko raspodjele sredstava.
Svima zajedno smeta i što se ministricu ne može nikad vidjeti na „internacionalnim“ manifestacijama, te je ista slijedom toga i nedostojna obnašanja funkcije ministrice kulture. Dakle, nije samo problem što Sarajevo nije dobilo 100% sredstava, nego je i problem što ministar kulture (a vjerojatno i svi ostali ministri) nije iz Sarajeva, ako već nisu iz miljea navedenih umjetničkih veličina. Netko koga se može vidjeti samo na Danima kosidbe Kupres, za gospodu nije dostojan ovakve funkcije.
Argument „internacionalnosti“ zapjenjeni „umjetnici“ rastegli su koliko im odgovara: ono što je u Sarajevu- internacionalno je, a ono izvan- lokalno. A kako u uvjetima natječaja piše „od internacionalnog značaja“ logično je da sve ide u Sarajevo. Stoga, prema kritičarima raspodjele ministrica Dujmović treba biti barem smijenjena, a bilo bi najbolje strpati je u zatvor.
Urbani fašizam
Izljevi podcjenjivanja na etničkoj osnovi, i urbanog fašizma još su izraženiji u sarajevskim medijima. Od ismijavanja manifestacija koje su dobile novac, pa do otvorenog vrijeđanja. U slučaju koji se tiče kuće koju osobno vodim, Dnevni Avaz je zaključio da HRT Kiseljak ne može promovirati kulturnu baštinu Jajca jer - „nije iz Jajca“. Već u naslovu su konstatirali da su sredstva dodijeljena HRT Kiseljaku za projekt „Stoljetno Jajce“ – štetna.
Ono što navedeni „umjetnici“ ustvari žele reći, ali se ne usude, jeste da kultura izvan Sarajeva i ne postoji. Do danas nikakav problem nije bio što se milijuni maraka iz Mostara slijevaju za SFF, ali kada treba podržati neku manifestaciju u Mostaru, odjednom se dovodi u pitanje kriterij „internacionalnosti“, pa se žvaće značaj „Večernjakovog pečata. Nije im se omaklo da analiziraju internacionalnost „Sarajevskih večeri muzike“ ili teatarsku predstavu „Smrt u grobu“ sarajevskog kolege Gradimira Gojera koja je dobila duplo više od „West Hercegovina Fest“!
Da bi se cijeloj priči zakamuflirao smrad urbanog fašizma, mediji navode primjere zakinutosti Tuzlanskog, Unsko-sanskog i bosansko podrinjskog kantona. Kao stalo njima do Tuzle, Bihaća i Goražda...
Činjenica da ova tri kantona nisu dobila mnogo novca, za „umjetnike“ je dokaz da se ministrica Dujmović ravnala „isključivo etničkim“ kriterijima. A činjenica da znaju da su tuzlanski, unsko-sanski i bosansko podrinjski kantoni nehrvatski kantoni, govori kako su jako dobro upućeni u dosadašnje načine etničke raspodjele sredstava.
Prethodnih mandata, sredstva su se uglavnom dijelila stranačko etničkim principima na način da zadovolje apetite sarajevskog umjetničkog miljea. Pa problema nije bilo. Sad sa pojavljuje nekakva ministrica „koja uopće ne dolazi na MESS i SFF i JAZZ fest“ i odlučuje o njihovim parama. Pa naravno da je čaršija na nogama.
Možda bi „umjetnici“ na uvjerljivosti dobili da su kritizirali sramotno mala sredstva izdvojena za kulturu u federalnom proračunu, pa se umjesto na Zoru Dujmović okomili na Fadila Novalića... Ali ne, on sigurno posjećuje Narodno pozorište i izvedbe sarajevske filharmonije.
Ovako, sarajevski „umjetnici“ škripuću zubima dok spominju Dane kosidbe na Kupresu: „Odakle im pravo da Dani kosidbe dobiju 12.000!?“ Zaista, odakle pravo bilo kome u FBiH da se bavi kulturom dok je tu multietničko Sarajevo, žrtva dvogodišnje opsade, koje je pokrenulo filmski festival svjetskog ranga na kojem je bila i Angelina Jolie, i koje ima Vijećnicu i najbolji humor na svijetu i koje ima crkve i džamije i sinagoge u 500 metara i u kojem je najbolja škola rocka...
...
HRT Kiseljak od početka medijski prati Dane kosidbe na Kupresu. I sve ostale kulturne manifestacije u središnjoj Bosni, uglavnom o svom trošku. Javni servis ionako ne izlazi iz Sarajeva. Zadnjih godina sve su mukotrpniji pregovori oko pokrivanja dijela troškova snimanja na Kupresu, jer financijska priča HRT Kiseljaka jako je slična Danima kosidbe. HRT Kiseljak ima sve manje sredstava pokrivati srednjobosanske festivale o svom trošku – jer mi smo jedini koji prati živahnu provincijsku kulturnu scenu središnje Bosne.
Tko manje vrijedi?
„Sarajevski umjetnici“ se nikad ne bi spustili na tu razinu da posjete Dane kosidbe, ili „Dok teče Lašva“. Sve ono što mediji ovih dana omalovažavaju dok govore o Danima kosidbe posljedica je činjenice da su ovaj i slični festivali sustavno zanemarivani od ministarstva, ignorirani od sponzora i – ismijavani iz Glavnog „grada“.
Da je ministarstvo kulture od prvog dana jednako tretiralo Dane kosidbe i SFF, onda bi danas i Dani kosidbe bili veliki internacionalni događaj, kao što je to nekad lokalni Oktoberfest postao. Ovako, Kuprešani se moraju pravdati što su dobili 12.000 za održanje stoljetne tradicije, HRT Kiseljak se mora pravdati da ima pravo snimati po Jajcu bez obzira što nije iz Jajca, Trebižat mora objašnjavati da klapska glazba jeste internacionalni festival, kao i smotra hrvatskog folklora Žepče!
Sve je to gospodo internacionalno, samo vi niste internacionalni. Ne bi vam bilo zgorega, ako volite ovu zemlju, da malo obiđete Kupres, Usoru, Kreševo, Čapljinu, Čitluk, Bosansku Krupu, Vareš, Stolac, Kalesiju i druge, pa provjerite na licu mjesta kako se ljudi bore, na koje načine bez novca ministarstva i milijunskih sponzorskih ugovora održavaju kulturu u provinciji. I neće vam nitko reći da vrijedite manje, kao što ste vi poručili ministrici kulture.
Dnevnik.ba