Ponovno je propao pokušaj da se hrvatska i bošnjačka strana dogovore o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je zahtjev vodeće bošnjačke SDA za ukidanjem ovlasti gornjeg parlamentarnog Doma naroda rušenjem Daytonskog sporazuma i mira u zemlji, te je nagovijestio da će Hrvati pokrenuti uspostavu federalne jedince ako ih se pokuša pretvoriti u nacionalnu manjinu.

Predsjednik HDZ BiH za neuspjeh je okrivio čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića te je ustvrdio kako sada “apsolutno nema uvjeta” za provedbu izbora planiranih za listopad te dodao kako je time najviše izgubila BiH. Rekao je kako je cilj SDA u startu bio da se ništa ne dogovori nego da ostane status quo što je opisao kao brutalni udar na državu dodajući kako se ipak mora nastaviti dalje, a onima za koje tvrdi da pokušavaju razgraditi BiH poručio je kako u tome nikada neće uspjeti.

Propali pregovori bili su jedina nada da se uoči izbora planiranih za jesen ove godine osigura ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH kojemu je trenutno uskraćeno političko pravo da sam bira svoje predstavnike, a podsjetimo da je riječ o pravu koje nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi. Analizu problema hrvatskog pitanja u BiH za portal Direktno iznio je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić.

“Vjerujem da neuspjelo okončana zadnja sesija pregovora o izmjenama Izbornog zakona nije definitivno i propast dogovora. Dva puta, kako u Neumu tako i u Sarajevu, činilo se da smo došli do dogovora. Indikativno je da je oba puta, zadnji dan pregovora, bošnjačka strana iznijela zahtjev koji odudara od temeljnih načela Washingtonskog i Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, kroz zahtjev Bakira Izetbegovića da se ukine Dom naroda FBiH kao zakonodavni dom, i zamjeni nečim po ugledu na Vijeće naroda u Republici Srpskoj. Međutim, za razliku od Vijeća naroda Republike Srpske koje je formirano tek 2002. na osnovu nametnutih amandmana na ustave entiteta od strane Visokog predstavnika Petritscha, Dom naroda Federacije je ustavna kategorija i Washingtonskog i Daytonskog Ustava”, rekao je Ljubić.

Naime, FBiH je formirana primarno kao entitet hrvatskog i bošnjačkog naroda, kaže, i kao takva je i danas prepoznata jer se iz Federacije biraju hrvatski i bošnjački član Predsjedništva kao i izaslanici u Dom naroda Parlamenta BiH.

“Iz toga se može iščitati da bošnjačkoj strani i nije stalo do dogovora već do pretvaranja Federacije u bošnjačku repliku republike Srpske. Naravno hrvatska strana to nije mogla prihvatiti jer bi to bilo katastrofalno ne samo za poziciju hrvatskog naroda već i za Bosnu i Hercegovinu jer bi to podijelilo BiH i pretvorilo je u konfederaciju dva podržavljena entiteta, odnosno u zajednicu država jedne pod srpskom i druge s bošnjačkom dominacijom. U kojem smjeru bi dalje išla evolucija odnosa ova dva entiteta/države, nije teško predvidjeti. U najboljem slučaju smjerom ‘ciprizacije'”, istaknuo je.

Radikalna bošnjačka desnica

“Kada govorimo o bošnjačkoj strani, vidljivo je da su ovo stajališta radikalnog dijela bošnjačke desnice i bošnjačkih nacionalsocijalista okupljenih oko SDP-a i Komšićeva DF-a, koji su radikalniji od najradikalnijeg krila SDA. Stoga ovoga puta kad kažemo Bošnjaci to moramo uzeti s izvjesnom rezervom jer su dvije bošnjačke stranke SBB pod vodstvom Fahrudina Radončića i Narod i pravda pod vodstvom Dine Konakovića, prepoznali u ovome opasnost kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za bošnjački narod i bilu su i, vjerujem još uvijek jesu , spremni prihvatiti prijedloge koji su bili na stolu”, istaknuo je.

Pri tome, kaže, mora podsjetiti da se Elmedin Konaković odvojio od SDA i za sobom poveo liberalno krilo SDA. Prijedloge od kojih su mnogi bili predloženi i podržani od predstavnika međunarodne zajednice, hrvatski pregovarači su bili spremni prihvatiti iako su neki graničili sa samim načelima.

Ispod načela na kojima je BiH uspostavljena i na kojima jedino može funkcionirati i opstajati nitko od Hrvata neće niti može ići.

Uloga Međunarodne zajednice

Kada govorimo o ulozi međunarodne zajednice, kaže Ljubić, tu u prvom redu mislimo da SAD, i EU i njihove detaširane kadrove u BiH u okviru različitih organizacija OHR, OSCE, Delegacija EU itd.

“Istina je da je u proteklih dvadesetak godina ‘međunarodna zajednica’ djelovala na način da je agendom ‘jačanja države’ podržavala centralističke i unitarističke tendencije koje su išle na ruku bošnjačkim unitaristima. To je kod Srba jačalo separatističke tendencije, a kod Hrvata frustraciju zbog preglasavanja od strane brojnijih Bošnjaka i nemogućnosti izbora legitimnih političkih predstavnika. To je na neki način ohrabrivalo bošnjačke unitariste da mogu ići i dalje i, kako sam već negdje izjavio, stvorilo iluziju u bošnjačkoj politici da je ovo trenutak za potpunim ovladavanjem Federacije BiH, eliminacijom Hrvata kao konstitutivnog naroda i političkog subjekta”, naglasio je i dodao:

“Sve to ne samo da nije jačalo već je slabilo državu Bosnu i Hercegovinu do mjere sumnje i u samu mogućnost Bosne i Hercegovine kao održive države”.

Međutim stvari se mijenjaju. “Kao što je vidljivo iz završnog dokumenta Strateškog dijaloga SAD-Hrvatska, Strateškog kompasa EU, izjava visokih američkih dužnosnika od A. Blinkena, M. Palmera, G. Escobara, odnos međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini se mijenja. Uviđa se da BiH može funkcionirati i opstati samo kao višenacionalna država u kojoj će se poštovati kolektivna prava konstitutivnih naroda i građanska prava. Razlog tome je i to što je vlast u Republici Hrvatskoj svjesna da je očuvanje hrvatskog političkog subjektiviteta u BiH, strateški državni i nacionalni interes i u skladu s tim djeluje. Stoga i optužbe s bošnjačke strane kako međunarodni pregovarači idu na ruku Čoviću ili HDZ-u. Namjera je jasna, redukcijom hrvatskog nacionalnog pitanja na jednu stranku ili jednu osobu nastoji se delegitimirati hrvatske zahtjeve. Istina je međutim, da iza ove politike stoji Hrvatski narodni sabor u kojemu je okupljeno 13 hrvatskih stranaka s preko 95 posto, legalno i legitimno izabranih hrvatskih predstavnika od općinske do državne razine”, objašnjava Ljubić.

‘Danajski dar’

Što reći o visokom predstavniku Christianu Schmidtu? “On se ponaša izrazito suzdržano. Zašto se on tako drži, vjerojatno on zna najbolje. Treba priznati da se u startu suočio s blokadom institucija od strane RS-a, kao posljedice ‘danajskog dara’ koji mu je ostavio njegov prethodnik Valentin Inzko u vidu nametnutog zakona, kolokvijalno nazvanog ‘Zakon o zabrani negiranja genocida’. Schmidtu zamjeram što je, ničim izazvan, pred početak pregovora u Neumu izjavio da će izbori u listopadu biti održani bez obzira na dogovor o izmjenama Izbornog zakona i time ohrabrio bošnjačku stranu da opstruira dogovor. Predstavnica OSCE-a u BiH je, nakon neuspjelih pregovora u Sarajevu, ‘uskliknula’ kako se raduje izborima u listopadu. Izgleda da su detaširani kadrovi u Sarajevu često ispod razine svojih matičnih zemalja ili institucija u razumijevanju situacije u BiH. Što je tome razlog može se spekulirati, ali sada ne bih o tome”, obajsnio je i dodao: “Možda treba nešto vremena dok im dođu stajališta iz sjedišta njihovih zemalja ili asocijacija?”

Do izmjena Izbornog zakona mora doći

Od egzistencijalnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu postizanje dogovora o izmjenama Izbornog zakona. “Od egzistencijalnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i harmonizacija odnosa između sva tri naroda posebice između Hrvata i Bošnjaka, dva naroda koji su većinski izglasali neovisnost Bosne i Hercegovine. Do izmjena Izbornog zakona mora doći. Inače, izbori u BiH se ne mogu provesti na ustavan i zakonit način jer ne postoji Izborni zakon (pogrešno je reći ‘ne mogu se provesti prema postojećem Zakonu’, kako to često kažu i neki hrvatski predstavnici, jer Zakon ne postoji). Naime Ustavni sud BiH prema mojoj apelaciji (predmet Ljubić), odlučio da je Izborni zakon neustavan u dijelu koji se odnosi na izbor izaslanika/delegata u Dom naroda Federacije BiH”, kazao je.

“Kako Parlamentarna skupština BiH (PS BiH), u naređenom roku, nije usvojila izmjene Izbornog zakona, Ustavni sud je izbrisao neustavne članke Izbornog zakona. Tako da sada nema načina da se na zakonit način izabere Dom naroda Federacije a time niti da se izaberu predsjednik i dopredsjednici i Vlada FBiH. S obzirom da se dvije trećine (10 od 15) izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine B i H bira iz Doma naroda Federacije, ne može se konstituirati niti Parlamentarna skupština BiH. Zaključak slijedi, da se Izborni zakon mora izmijeniti. Dodatni problem je i u tome što postojeće Središnje izborno povjerenstvo također nije imenovano na zakonit način”, objasnio je.

Opasnost ulaska u još veću krizu

Ukoliko bi se postupilo suprotno odluci Ustavnog suda, Bosna i Hercegovina, kaže Ljubić, ulazi u još veću krizu s nesagledivim posljedicama. Ako tome dodamo globalnu krizu uzrokovanu agresijom Rusije na Ukrajinu i neriješene probleme u regiji, najbolje i ‘najjeftinije’ rješenje je uložiti, uz pomoć naših partnera u međunarodnoj zajednici, dodatni napor i doći do izmjena Izbornog zakona, pa i pod cijenu određenog odgađanja izbora.

“U petak 25.ožujka, održava se proširena zajednička sjednica Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH na kojoj ćemo mi legitimni predstavnici hrvatskog naroda razmotriti trenutnu političku situaciju i donijeti odluke s ciljem zaštite prava hrvatskog naroda sukladno Ustavu i strateškim dokumentima Hrvatskog narodnog sabora, uključujući i zaključke Izvanrednog zasjedanja održanog prije nekoliko tjedana”, zaključio je Ljubić za Direktno.