Čolak je u intervjuu Srni istaknuo da je mostarski dogovor koji su potpisali SDA i HDZ uz prisustvo međunarodnih dužnosnika mrtvo slovo na papiru, kao i da nema volje kod bošnjačkih stanaka da se bilo što dogovori.
"Problem je što nemamo svih odredaba u Izbornom zakonu na osnovi kojih bi mogli popuniti Dom naroda u Federaciji BiH, a bez toga ne možemo ni Dom naroda na razini BiH iz FBiH", ocijenio je Čolak, napomenuvši da je Ustavni sud BiH te odredbe proglasio neustavnim, pa su kasnije i stavljene izvan snage.
Čolak je naveo da je apelirao da se Izborni zakon mora promijeniti, kao i da je neophodno napraviti i ograničene izmjene Ustava, i to u najminimalnijem obliku, kako bi bile provedene ne samo odluka Ustavnog suda, već i presude Europskog suda za ljudska prava u nekoliko predmeta.
"To podrazumijeva i određene izmjene samog izbornog procesa – sve ono što traže i ODIHR i GRECO, pa i Venecijanska komisija", pojasnio je Čolak.
Napomenuo je da je tijekom razgovora s najvišim dužnosnicima OSCE-a razmotreno ono što očekuje BiH u narednom periodu i da je to, prije svega, izmjena Izbornog zakona, a da je njihov stav da bi trebalo postići određeni dogovor da se izbori održe kako bi oni došli da ih prate.
Čolak je ukazao na veliki problem sa statusom Središnjeg izbornog povjerenstva, za koje je rekao da nije imenovano u skladu sa zakonom.
"Prosto je nevjerojatno da se jedna takva institucija na razini BiH imenuje bez javnog natječaja, a da ne ulazimo dalje u to tko su ljudi koje su imenovani i koje funkcije su prethodno obavljali", rekao je Čolak.
Smatra skandaloznim da se jedno tako značajno tijelo, zaduženo za kompletan izborni proces, izabere bez javnog oglašavanja, suprotno samom Izbornom zakonu.
Čolak ističe da se, s druge strane, ne dovodeći u pitanje vrijednost svakog posla, ni čuvar, ni čistač ulice ne mogu zaposliti "ako to nije bilo na javnom natječaju".
Rekao je da je činjenica da još postoje bar dva predmeta koja gotovo dvije godine stoje neriješena u Sudu BiH.
Čolak kaže da "ima jako puno problema, a da je jako malo vremena ostalo", kao i da ne zna hoće li će se i kako uspjeti postići dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.
"Veoma je teško jer je jako malo vremena, ali temeljni preduvjet je da bi se izbori održali promjena Izbornog zakona", naglasio je Čolak.
Na pitanje postoji li i mogućnost da se izbori odgode ili ne održe, Čolak je odgovorio da su zakonske mogućnosti jako ograničene.
Napomenuo je da ni posljednji put odgađanje lokalnih izbora nije bilo u skladu sa zakonom, jer se ti izbori mogu održati samo na određenom mjestu gdje su određene nepravilnosti utvrđene ili u jednoj izbornoj jedinici.
"Ne postoji zakonska mogućnost za odgađanje, ali se zakon može promijeniti da se stvori zakonska mogućnost pa da se izbori eventualno prolongiraju. U sadašnjim okolnostima, jako teško je očekivati takvo nešto, a vremena je premalo", kaže Čolak.
Smatra da bi se uz postojanje političke volje stvari mogle završiti u relativno kratkom roku i izbori održati početkom listopada kako je i planirano.
"Sve smo to trebali završiti u godini koja je iza nas, a ne da ulazimo u izbornu godinu", izjavio je Čolak.
Podsjetio je da je mostarski sporazum potpisan u lipnju 2020. godine, a potpis je, osim predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, stavio i lider SDA Bakir Izetbegović i obvezao se da će se provesti sve presude Europskog suda, kao i odluka Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju.
Čolak napominje da, iako je od tada prošlo dosta vremena, SDA uopće nije razgovarala ozbiljno o tim stvarima.
"Da nije bilo pritisaka od međunarodne zajednice pitanje je bismo li uopće razgovarali", rekao je Čolak.
Čolak tvrdi da su se tijekom nedavnih razgovora u Neumu dao naslutiti određeni napredak, ali da do definitivnog dogovora nije došlo.
"SDA je sve vrijeme izbjegavala razgovarati o ovom veoma važnom problemu za BiH. Nije to samo problem za hrvatski narod, to je problem za BiH. S druge strane, postoje stranke iz FBiH sa sjedištem u Sarajevu, bošnjačke stranke, koje postavljaju narativ da onaj tko sada, u ovo vrijeme, razgovara o Izbornom zakonu, taj je izdajnik BiH", kaže Čolak.