Činjenica da su Bošnjaci od 2006. tri puta izabrali formalno hrvatskog člana Predsjedništva BiH predstavlja "ogromnu neugodnu prepreku" razvoju odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kazao je u intervjuu za HRT hrvatski premijer, istaknuvši da je o tome važno razgovarati s predstavnicima Bošnjaka.
Andrej Plenković je kazao da od 2006. postoji "anomalija i izborni inženjering" koji se očituje u tome da su brojniji Bošnjaci u Federaciji BiH tri puta izabrali hrvatskog člana predsjedništva.
"To je nama neprihvatljivo. To nama predstavlja ogromnu neugodnu prepreku u odnosima. Nije normalno da Hrvat u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina", kazao je Plenković u intervjuu povodom 30. godišnjice Međunarodnog priznanja Hrvatske.
"Ta situacija je apsurdna. Ja ne znam ni za jednu drugu situaciju tog tipa", dodao je.
U tom je kontekstu istaknuo da je važno razgovarati i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA, najveće bošnjačke stranke, kao i s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, najveće hrvatske političke stranke u zemlji.
"Tu moramo postići dogovor. Zato je naš cilj da razgovaramo i s gospodinom Izetbegovićem i s gospodinom Čovićem, da cijelu tu priču pomognemo i to tako da u međunarodnoj zajednici ne antagoniziramo ljude i ne stvaramo protivnike, nego da imamo saveznike i prijatelje koji će nam podržati tu tezu. To je ono što se radi", istaknuo je Plenković.
Zagreb treba "olakšati i pomoći" dogovor između političkih stranaka u BiH, istaknuo je Plenković, sugerirajući da retorika predsjednika Zorana Milanovića tome ne pomaže.
"Da bi si Hrvati na teritoriju Federacije BiH izabrali legitimnog člana predsjedništva BiH onda se mora postići dogovor s Bošnjacima koji žive zajedno s Hrvatima na teritoriju Federacije. Bez tog dogovora ćemo teško ići u novi izborni zakon koji će biti pravedan, pravičan i u duhu onoga što je dogovoreno u Daytonu", kazao je Plenković.
Devedesete su "ključne godine"
Plenković je u intervjuu čestitao građanima Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske te je istaknuo da 15. siječnja "simbolizira one ključne godine za hrvatski narod".
"To su devedesete – prijelomne godine kada je hrvatski narod predvođen predsjednikom Tuđmanom i hrvatskim braniteljima iskoristio trenutak, tektonske promjene, pad Berlinskog zida, i izvojevao slobodu”, kazao je Plenković.
Tada su, drži Plenković, pokrenuti temeljni procesi – izgradnja države, uspostava povjerenja između građana i institucija te oslobađanje poduzetničkog duha Hrvata.
Plenković je istaknuo da njegova vlada pokušava adresirati probleme iz prošlosti, poput “pogreški iz ekonomske tranzicije Hrvatske” te da želi Hrvatsku kao “respektiranu državu, dio europske obitelji, Sjevernoatlantskog saveza i zapadnog kruga civilizacijskih vrirjednosti”.
Pritom je istaknuo kako je 15. siječnja “prigoda da se prisjetimo” koji su temelji Hrvatske.
To su, prema premijeru, tradicija, kultura, identitet, “naša vjera i u konačnici obitelj, kao nukleus hrvatskog društva”.
Podsjetio je i da je danas 24. obljetnica reintegracije Podunavlja, što je “najuspješnija mirovna misija u Europi u posljednjih 70 godina”.
Plenković: Postići ćemo bolji dogovor za Bradleyje
Milanović i ministar obrane Mario Banožić tjednima su u sporu oko prihvaćanja američke donacije 84 borbena vozila Bradley M2A2 ODS.
Dok Milanović tvrdi da Hrvatska za male novce može modernizirati i održavati ta vozila zbog čega je potrebno ponudu odmah prihvatiti, Banožić je isticao da ne može odgovoriti hoće li Hrvatska prihvatiti ponudu.
Plenković je kazao u petak da je nabava Bradleya projekt vlade, a ne "projekt kojeg se sjetio Milanović ili netko od njegovih savjetnika".
Kazao je da su pojačani razgovori sa SAD-om te da misli kako će doći do rješenja koje je bolje od "inicijalne ponude".
"Postići ćemo nešto što je jako dobro za hrvatsku kopnenu vojsku", kazao je Plenković.
"Bit će još respektabilnija nego što je danas. To je naš cilj i konstanta naše politike", dodao je.
Upitan za spor s Milanovićem oko imenovanja veleposlanika kratko je odgovorio: "Poslali smo listu davno, nije do nas".
artinfo.ba
