“Poštovani visoki predstavniče, poštovani gospodine Borell”, pisao je Inzko 17. svibnja ove godine, “kako se bliži kraj mog mandata i stanje na terenu se pogoršava do razine koja je mnoge od nas na terenu ozbiljno zabrinula, želio sam s vama podijeliti neka svoja razmišljanja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pišem Vam kao visoki predstavnik za BiH, zadužen za civilnu provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma”.
“Iako sam se”, nastavlja dalje Inzko”, “tijekom duže od 12 godina suočavao s raznim problemima u procesu provedbe mirovnog sporazuma, do danas nisam tražio primjenu europskih sankcija za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Na moju veliku žalost, sada sam primoran tražiti primjenu sankcija EU kako bih obranio Bosnu i Hercegovinu, Daytonski mirovni sporazum, kopenhaške kriterije, ali i univerzalne civilizacijske vrijednosti, kako bih dalje spriječio veličanje osuđenih ratnih zločinaca u BiH”.
Povod za Inzkovo pismo Borellu bili su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, doneseni na sjednici 11. svibnja 2021. godine, kojima to zakonodavno tijelo “odbija zahtjev Visokog predstavnika i podržava ranije odluke Odbora za 25. godišnjicu Narodne skupštine Republike Srpske”.
“Tako je vladajuća skupštinska većina usvojila zaključak kojim se podupire prvobitna odluka ad hoc skupštinskog tijela koje je ranije odlučilo nagraditi trojicu osuđenih ratnih zločinaca. Zaključke su potpisali predsjednici klubova poslanika SNSD-a, NDP-NPS-a, DEMOS-a, DNS-a, Ujedinjene Srpske i SP-a.
Stoga vas molim da primijenite europske restriktivne mjere, kako za potpisnike zaključaka (šefove klubova), tako i za njihove stranačke čelnike (popis imena u prilogu)”, naveo je Inzko.
U prologu su, kako je već navedeno, imena Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije.
“Angažman međunarodne zajednice pod vodstvom EU i SAD-a ostaje ključan za usvajanje reformi koje će u konačnici biti potrebne za integraciju Europske unije. Međutim, dok ti napori traju, imali smo velikih poteškoća u rješavanju brojnih izazova Daytonskog mirovnog sporazuma, koje je sve teže nositi bez snažnije međunarodne prisutnosti… Vjerujem da je zato vrijeme za razmatranje mogućnosti i korištenje alata koje međunarodna zajednica još uvijek ima na raspolaganju. Na moju veliku žalost, posljednjih tjedana, pa čak i dana, pokušaji potkopavanja Općeg okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ubrzali su se i dosegli razinu na kojoj je odbijanje na međunarodnoj razini kritično. Politički čelnici još uvijek se ne suočavaju s posljedicama za svoje destruktivno djelovanje, dok trenutna situacija snažno sugerira da se sadašnji pristup samo pozitivnih poticaja bez “štapa” ili drugih kaznenih mjera mora preispitati. Naprotiv, te se politike nagrađuju i omogućuju onima na vlasti da ostanu na vlasti”, napisao je Inzko u svom pismu koje možete pročitati na ovom linku.
U Bruxellesu, međutim, ne razmišljaju o "štapu". Dokazuje to i dokument koji je, prilikom nedavne posjete Sarajevu, na konferenciji za medije “slučajno” pokazala Angelina Eichhorst, direktorica Europske službe za vanjske poslove.
“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu kojeg je Eichhorst držala tijekom konferencije za novinare u Sarajevu.
“Spominjanje “mirnog razlaza”, uz istovremeno pozivanje na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti i poziv na formiranje Vojske RS-a, vidim kao prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti ove zemlje. Tako je to doslovno shvatio i veliki broj njenih građana”, napisao je Inzko.
Bivši visoki predstavnik obavještava Borella da je Milorad Dodik pozvao na ponovnu uspostavu Vojske RS-a, nazvavši RS de facto državom i ponovivši svoje stavove o potrebi poništavanja onoga što je dosad postignuto na razini Bosne i Hercegovine. Inzko navodi da se s glorifikacijom osuđenih ratnih zločinaca nije prestalo i da zbog toga traži sankcije.
“Nažalost, nekoliko inicijativa od 2011. godine, uključujući i nedavnu, za izmjenu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se zakonski zabranilo negiranje genocida, nije uspjelo”, podsjeća Inzko u svibnju ove godine čelnike Europske unije.
Tadašnji visoki predstavnik piše da je “duboko uvjeren da bi konkretne europske sankcije, zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa imali ozbiljne posljedice i uveliko smanjile antidaytonsko ponašanje u ovoj lijepoj, ali problematičnoj zemlji”.
Lider SNSD-a Milorad Dodik je, očito, znao za ovo Inzkovo pismo upućeno čelnicima EU.
“Ako EU ili Europska komisija donese odluku o sankcijama RS-u ili o njezinom isključenju iz programa (pomoći) neka zapišu da je to datum samostalne RS”, kazao je nedavno Milorad Dodik, naglašavajući da ima obećanje određenih prijatelja da neće biti podržane nikakve sankcije protiv njega na razini Unije.
Notra.ba
