Vanjskotrgovinska komora BiH, koja je prije svega servis izvoznicima, ali i tvrtkama koje to teže postati, od izbijanja pandemije Covid-19 dodatno se angažirala na donošenju mjera za spas gospodarstva i radnih mjesta, ali i nastavila započete, te pokrenula mnoštvo novih projekata. Među njima najznačajniji je digitalna komora kojim svojim članovima nudi mogućnost uključivanja u suvreme tijekove poslovanja, uz koje jačaju konkurentnost. O radu VTK, projektima, ali i pokazateljima koji potvrđuju da u pojedinim granama bh. gospodarstva ima pomaka i u vremenu pandemije, razgovarali smo s dopredsjednikom VTK BiH dr.sc. Vjekoslavom Vukovićem.
Uz inicijative za spas bh. gospodarstva, VTK BiH u proteklom je razdoblju realizirala brojne projekte, a jedan od najznačajnijih je digitalna komora. Što ona donosi gospodarstvenicima, naročito izvoznicima?
-U pitanju je iznimno važan projekt kojim smo pokazali da ne moramo uvijek čekati da država putem svojih instrumenata učini nešto za posrnuli poslovni sektor, već da pomoć često dolazi od privatne inicijative. Tako je skupina entuzijasta i pojedinaca u i oko Vanjskotrgovinske komore BiH, prepoznala trenutak, te smo u jeku pandemije, u skladu s iskazanim potrebama gospodarstvenika, kreirali i lansirali u pogon digitalnu komoru. Konceptualno, zamišljena je kao online ekosistem multifunkcionalnog karaktera koji omogućuje integraciju svih poslovno-relevantnih podataka u BiH, a namijenjena je i bh. poslovnim subjektima koji posluju na međunarodnoj sceni. Digitalna komora prije svega omogućuje sudjelovanje korisnicima u digitalnom, online okolišu koji objedinjuje podatke o svim bh. proizvođačima, kako one upravljačke u vlasničkom i managerskom kontekstu, tako i financijske odnosno poslovne sa svim bitnim obilježjima proizvodnih asortimana, cijena, rokova i drugih korisnih podataka. Digitalna komora integrirala je podatke na jednom mjestu iz više izvora, od internih u koje spadaju poslovni subjekti i njihovi poslovni partneri, do eksternih u koje spada cijeli niz agencija za prikupljanje i publikaciju podataka kako na makro razini odnosno razini gospodarstva, tako i na mikroposlovnoj razini koja se odnosi na konkretan poslovni subjekt. Ukratko, digitalna komora najveća je poslovna tražilica u regiji koja omogućuje ne samo administrativne i financijske informacije, nego se koncentrira na proizvod i uslugu. Obzirom da je inicijator Vanjskotrgovinska komora BiH razumljivo je što je posebna pozornost na platformi posvećena izvoznim naporima s dijelom u kojem se tretiraju administrativne potrebe za izvoznike u različite zemlje, ali i izvozni potencijali pojedinih poduzeća iz BiH. Pored navedenog, digitalna komora, omogućuje i pristup vijestima koje se tiču poslovanja u realnom vremenu, a koje sadrže makroekonomske, statističke podatke, ali i informacije, koje su bitne za poslovanje pojedinih poduzeća, kreiranje i lansiranje novih proizvoda te izlazak na nova tržišta.
Jesu li prilikom izrade digitalne komore uzete u obzir promjene koje je pandemija Covid-19 donijela sa sobom, a koje se neminovno održavaju i poslovni svijet i uvjete rada?
- Naravno, posebno smo imali u vidu percepciju poslovnih kontakata i sastanaka pri čemu sve veću ulogu imaju aplikacije koje omogućavaju on line susrete uz visoku razinu učinkovitosti,
kvalitete kontakta, ali i sigurnosti. Digitalna komora je kroz svoje chat room-ove omogućila kako bilateralne, tako i kontakte većeg broja sudionika. U tom pogledu valja promatrati i moguću paradigmatsku promjenu kada je u pitanju održavanje sajmova, informacija o istima, njihovu sadržaju, vremenu i načinu održavanja. Sve navedene informacije i usluge digitalna komora stavlja na raspolaganje svojim korisnicima. Obzirom na potrebu za proaktivnošću i sve većim zahtjevima za transparentnošću, komora ima namjeru omogućiti svojim aktivnim sudionicima i certificiranje u smislu aktivnosti na platformi, ali i brojne druge prednosti počevši od poslovne edukacije i stjecanja novih znanja i vještina, odnosno cjeloživotnog učenja koje smo i mi u BiH konačno prihvatili kao jedan od korisnih trendova, ali i načina života u razvijenom svijetu. Dodao bih još da je dio digitalne komore otvoren svim korisnicima, a dio je dostupan uz registraciju. Ovaj će projekt rasti u skladu s potrebama poslovne zajednice, s posebnim naglaskom na izvoznike čiji je VTK BiH servis.
Pandemija je kao što i sami kažete promijenila mnoga toga, pa i formi sastanaka, konferencija, pa i sajmova koji se češće održavaju u online formatu preko različitih platformi. Znači li to da klasični susreti i rad na terenu više nisu toliko važni, a ukoliko je odgovor potvrdan, čemu toliki broj posjeta čelnika VTK BiH tvrtkama diljem BiH?
-Izravni kontakti s gospodarstvenicima i posjeti poduzećima za VTK kao servis gospodarstva nemaju alternativu. I to je razlog zbog kojeg smo kad god bi imali priliku obilazili poduzeća i proizvodne pogone, razgovarali s ljudima, osluškivali njihove potrebe da bi ih kasnije u formi različitih inicijativa upućivali institucijama vlasti s ciljem otklanjanja uočenih problema na terenu. Da biste bili nečiji glas, a VTK BiH je glas gospodarstvenika BiH i izvoznika, morate pažljivo saslušati njihove potrebe i probleme, te u njihovo ime tražiti i boriti se za povoljnije uvjete poslovanja u kojima će izvoz rasti, te u tom kontekstu nekad posjetiti i institucije vlasti da su i oni sami servis, ne samo građanima već i gospodarstvu koje puni proračune i plaća i njihov rad. Takve posjete nastavljamo i ovih dana kada planiramo posjetiti neka poduzeća metalne industrije u središnjoj Bosni.
Jesu li poduzeća metalne industrije tek slučajan odabir ili postoji sasvim konkretan povod zbog kojeg su se čelnici VTK BiH odlučili posjetiti upravo ova poduzeća?
-Ništa što VTK radi nije plod slučajnosti pa tako ni posjet poduzećima metalne industrije koja su, uz elektro sektor, u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila povećanje izvoza za 44,55% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći porast ostvaren je u kategoriji željeza i čelika što pripisujemo naglom porastu cijena na svjetskom tržištu što je uzrokovalo ogroman disbalans između ponude i potražnje. Usporedo s rastom cijena metala na svjetskoj burzi, rasla je i vrijednost izvezenih proizvoda od aluminija, bakra i cinka iz BiH. Naravno, trebamo imati u vidu i činjenicu da je prošle godine zbog pandemije svjetsko gospodarstvo bilo u fazi usporavanja. Njegovo buđenje prilika je koju bh. gospodarstvo može i mora iskoristiti. Ono što posebno daje značaj podacima o rastu izvoza metalske i elektro industrije BiH jeste da je izvoz veći za 15% i u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Dakle pomaka ima i mi moramo pomoći gospodarstvenicima o otklanjanju svih barijera koje im stoje na putu napretka i povećanja izvoza, istodobno osluškujući potrebe i kretanja na svjetskom tržištu.
Može li bh. gospodarstvo pratiti kretanja na svjetskom tržištu bez praćenja i odgovarajući zdravstvenih mjera, prije svega postotka cijepljenih u BiH koji je i dalje poražavajuće nizak iako cjepiva konačno ima dovoljno?
-Naravno da ne može jer s rastom procijepljenosti stanovništva smanjuje se rizik od prenošenja zareze, a samim time povećava se i sigurnost poslovanja. Podsjetit ću vas da je VTK među prvima, u skladu s potrebama gospodarstva, organizirala masovne odlaske na cijepljenje u susjednu Srbiju. Sad cjepiva ima dovoljno i BiH i ne postoji više niti jedan izgovor zbog kojeg se ne bismo zaštiti od zaraze ili barem ublažili posljedice, te tako osim brige o vlastitom zdravlju pokazali i brigu o gospodarstvu od kojega svi živimo.
Nedavno ste u Hercegovini organizirali zanimljiv događaj, promociju Vinskih cesta Hercegovine. Što je osim promocije izvrsnih sorti vina koje kvalitetom pronalaze svoj put do stolova ljubitelja dobre kapljice diljem svijeta, bio cilj ovog događaja?
-U pitanju je bila dvodnevna manifestaciju, Festival vrhunskih vina Blaž Enology u Međugorju. Uz podršku VTK BiH i projekta USAID Turizam održan je niz aktivnosti s ciljem razvoja i promocije Vinske ceste Hercegovina. Imali smo tečaj sommelierstva, 20 sudionika certificirano jer kroz ovu obuku, potom radionicu žilavke i blatine na kojoj je preko 30 sudionika imalo priliku kušati 28 različitih žilavki i blatina iz Hercegovini, te naučiti više o načinu na koji se vina prezentiraju, uključujući narativ koji prati prezentaciju, sparivanje vina i hrane kao i preporuke za poboljšanje prodaje vina gostima. S Hercegovinom smo upoznali i predstavnike medija koji su imali priliku posjetiti i Kamene vinograde u mjestu Blizanci kod Čitluka, jedinstvenu plantažu u vlasništvu Vinarije Čitluk od čijeg grožđa se proizvodi vrhunsko i višestruko nagrađivano Kameno vino. Ovakvim događajima želimo promovirati naše prirodno bogatstvo i vrhunske proizvode koje možemo ponudi europskom i svjetskom tržištu, uz malo bolju promociju i spoznaju što BiH zapravo ima, a ima za ponuditi zaista puno toga.
Prema našim saznanjima, održan je izbor članova Upravnog odbora Eurokomore za 2022. godinu. Nominirali ste se i ove godine, kakvi su rezultati?
-Tako je, održan je izbor članova Upravnog odbora Eurokomore za pridružene i nekorespondentne članice za 2022. godinu. Počastvovan sam drugim reizborom, točnije već treću godinu zaredom sam jedan od članova Upravnog odbora asocijacije koja je jedna od najvećih poslovnih organizacija u Briselu. Eurokomora predstavlja preko 20 milijuna kompanija kroz 45 članova i europsku mrežu od 1.700 regionalnih i lokalnih komora. Na sastanku smo, pored same procedure izbora, imali priliku razmijeniti različite informacije o aktivnostima i projektima kojima se komore trenutno bave, načinu poslovanja u vrijeme pandemije i naravno na koji način komore pomažu kompanijama u prevazilaženju aktualnih problema u poslovanju. Imao sam priliku čuti različite informacije i zasigurno mogu reći da je VTK podigla razinu svog poslovanja te da postaje prepoznatljiva u međunarodnim krugovima. To je za nas svakako dodatni poticaj da intenziviramo započete aktivnosti i projekte, ali i da kreiramo nove. Kao i prethodnih godina, nastojat ću da svojim aktivnim angažmanom u Eurokomori nastavim ovaj pozitivan trend i tako doprinesem jačanju suradnje, razmjeni iskustava i pozitivnih praksi, kreiranju i implementaciji zajedničkih projekata i
platformi, posebno promociji bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga, naših kompanija, ali i same Komore.