Bošnjački član Predsjedništva BiH u sinoćnjem intervju televiziji Hayat negirao je da je tzv. Armija RBiH činila ratne zločine, kazavši kako je ta vojska vodila časnu borbu i borila se protiv zločina, a ako je zločina bilo da su to bili zločini pojedinaca, javlja Hrvatski Medijski Servis. Tu Džaferovićevu izjavu možete pogledati od 10 minute intervjua u videu ispod:
Džaferoviću je najprije optužio Tužiteljstvo BiH da pokušava napraviti etnički balans u procesuiranju ratnih zločina, a potom ustvrdio:
“Etničkog balansa u izvršenju ratnih zločina nije bilo, pa ga ne može biti ni u procesuiranju. Nastavit ćemo se boriti protiv jedne takve pojave koja je očigledno vidljiva u Tužiteljstvu BiH, jer nitko mene ne može uvjeriti da to nije na sceni, ukoliko nema opužnica za masovna granatiranja Sarajeva, Goražda i brojnih drugih zločina po BiH. S druge strane, pokušava se napraviti neki udruženi zločinački poduhvat Armije RBiH koji uopće nije postojao. Armija RBiH je vodila časnu borbu. Zločini ako su bili, bili su zločini pojedinaca i oni trebaju odgovarati. Nikako nisu bili dio sustava. Sustav se borio protiv zločina koliko je znao i umio, kazao je uz ostalo Džaferović.
Ova Džaferovićeva izjava otvara pitanje je li bošnjački član Predsjedništva BiH povrijedio odredbe Kaznenog zakona BiH koje je nedavno nametnuo sada već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko?
Podsjetimo Inzko je krajem srpnja ove godine donio odluku o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine koja se ne odnosi samo na zabranu i kažnjava negiranje genocida, već i ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Evo što stoji u toj odluci:
“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”.
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.
Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svatko tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Također će se onaj tko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakavo podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.
Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine./HMS/
