Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko već godinama se ponaša kao bošnjački politički lobist. Potvrđuje to i izvještaj kojeg je Inzko dostavio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o stanju u BiH u razdoblju od 16. listopada 2020. do 15. travnja 2021. godine kojeg je objavio portal faktor.ba Inzko će se danas obratiti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i predstaviti 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini generalnom tajništvu UN-a o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini. Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a počet će u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu. Faktor je u posjedu izvještaja kojeg će Inzko danas predstaviti generalnom tajniku UN-a. U izvješču podsjeća da je Milorad Dodik, za kojeg je kazao da de facto predvodi vlast entiteta RS, ponovo doveo u pitanje Daytonski mirovni sporazum, te teritorijalni integritet i suverenitet BiH. -U ožujku je Narodna skupština RS-a usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji također pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH. Što je najviše zabrinjavajuće, Narodna skupština RS-a poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, „trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju „, podsjetio je Inzko. Ukazao je i na spominjanje "mirnog razlaza", te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Inzko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH. S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta. „Neće biti precrtavanja mape BiH“, poručio je visoki predstavnik. Usporedo s napadima iz entiteta RS na Daytonski mirovni sporazum i državu BiH, Inzko ističe i probleme u funkcioniranju Federacije BiH, gdje Vlada još uvijek nije formirana, iako je od Općih izbora prošlo 2,5 godine. To je, smatra Inzko, nezamislivo u demokratskim državama zasnovanim na vladavini zakona, te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana, te da u aktualnom sazivu nedostaju dva ministra, Inzko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva. - Na državnoj razini vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Tijekom trenutnog mandata, osim proračunskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon – upozorava Inzko. Usprkos brojnim opstrukcijama, u izvještajnom periodu su, ističe, postignuti i određeni pozitivni iskoraci. U tom kontekstu izdvaja održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, te uspjeh Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP-a) da, usprkos pritiscima, uspješno organizira izbore tijekom pandemije. Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provođenje izborne reforme, koja mora rezultirati provedbom tehničkih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije. - Usvajanje amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH također su potrebne za provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci" i zaustavljanje diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta. Sve ove promjene su ključne i moraju se provesti na način koji čini izborni sistem transparentnijim i otvorenijim. Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam provedba slučajeva "Sejdić i Finci" daje povijesnu priliku da odmaknemo institucije BiH od diskriminacije i približimo se otvorenosti – navodi se u izvještaju. Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZ BiH inzistira na "legitimnom predstavljanju". - To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovu etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača s Popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost proširuje na Ostale i na građane, u kojem mora se osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji treba se reducirati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda RS-a – navodi Inzko. Osvrnuo se i na aktivnosti Narodne skupštine RS-a u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH i imenovanjem njegovog nasljednika. Podsjetio je da je 10. ožujka održana posebna sjednica na Dodikov zahtjev, te da je na njoj usvojen set od deset zaključaka koji, kako je kazao, podrivaju osnove Daytonskog mirovnog sporazuma. Inzko upozorava članice Vijeća sigurnosti UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS-a. Visoki predstavnik također upozorava na neprovođenje odluka sudova, poput odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe "Sejdić-Finci", ali i odluku o uklanjanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te odbijanje vlasti entiteta RS da provedu odluke Ustavnog suda BiH. - Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni lideri ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne prati s akcijama – navodi se u izvještaju.