× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • FUCZ

deminiranje_0.jpg

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 957,14 km2 ili 1,96 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu, dok je ogroman ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja – navodi se u priopćenju.

Međunarodni dan borbe protiv mina, koji se obilježava 4. travnja, između ostalog ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni.

U priopćenju Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) navodi se da je u Bosni i Hercegovini do danas pronađeno 136.148 minsko-eksplozivnih sredstava. Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1.766 osoba, od čega 617 smrtno. Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno).

Opasnost je potvrđena u 118, od ukupno 145 općina u BiH. Pretpostavlja se da se unutar 1.421 ugrožene zajednice još uvijek nalazi više od 180.000 minsko eksplozivnih sredstava, prenosi Fena.

- Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 957,14 km2 ili 1,96 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu, dok je ogroman ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja – navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je krajem prošle godine BiH produžen rok za uklanjanje preostalih minsko eksplozivnih sredstava, prema Otavskoj konvenciji potpisanoj 1997. godine, sa više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom. Ovim dokumentom je precizirano da sva preostala minska polja u zemlji budu očišćena do 2027. godine u skladu sa postojećom Strategijom protuminskog djelovanja u BiH.

Međunarodni dan borbe protiv mina i ove godine (kao i prošle) FUCZ dočekuje sa velikim izazovom u kojem se nalazi cijeli svijet. Pandemija virusa COVID-19, nažalost, prisutna je i u BiH, a na snazi su brojne mjere ograničenja kretanja građana kako bi uz što manje posljedica svi zajedno uspjeli da prevaziđemo ovaj veliki izazov u kojem se već drugu godinu nalazimo – navode iz FUCZ.

U sklopu priprema za deminersku sezonu u 2021. godini, FUCZ je tijekom veljače ove godine realizirala doobuku deminera uoči početka deminerske sezone 2021. godine, čime su se stekli uvjeti za početak aktivnosti na deminerskim radilištima.

Početkom ožujka nastavljeni su radovi na deminerskim zadacima koji su započeti u 2020. godine, a, po zahtjevu JP Autoceste FBiH, otvoren je zadatak “Mostar jug Buna” na trasi koridora Vc na kome su angažirana tri deminerska tima FUCZ kako bi bio završen do kraja travnja ove godine.

Pored ovog zadatka u Mostaru, trenutno se izvode radovi na još jednoj dionici koridora Vc u Općini Maglaj (Medakovo) koji bi trebao biti završen do kraja lipnja 2021. godine. Također su nastavljeni radovi na zadatku vraćanja površine (land release) u Bihaću čijom realizacijom će biti predata na korištenje javnom poduzeću NP “Una”. Radovi su nastavljeni i na zadacima u općinama Odžak, Vogošća i Travnik.

Humanitarno deminiranje od strane deminerskih timova FUCZ u prvom kvartalu 2021. godine realizirano je na zadacima u Travniku, Maglaju, Odžaku, Vogošći, Mostaru i Bihaću.

U prva tri mjeseca 2021. godine ukupno je tretirano 75.000 m² sumnjive površine pri čemu su pronađene i uništene dvije protupješadijske mine i četiri neeksplodirana ubojna sredstva.

U 2021. godini, pored završetka radova na započetim zadacima, planirano je otvaranje projekata metodom land release (vraćanje površine) u Ilijašu, Usori i Foči u FBiH, čime bi se težište rada deminerskih timova FUCZ prebacilo na ovaj koncept.

Iako su demineri FUCZ u proteklom periodu jednim dijelom čišćenje minskih polja zamijenili zadacima na kojima su pomagali u spašavanju ljudskih života u borbi protiv širenja korona virusa (COVID-19) svjesni su da živimo okruženi minskim poljima i da je izuzetno važno što su se vratili deminerskim zadacima kako bi osigurali građanima život bez mina- priopćeno je iz FUCZ.

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • FUCZ

deminiranje_0.jpg

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 957,14 km2 ili 1,96 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu, dok je ogroman ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja – navodi se u priopćenju.

Međunarodni dan borbe protiv mina, koji se obilježava 4. travnja, između ostalog ima za cilj da podigne nivo svjesnosti o minama, ali i da obilježi napredak koji je do sada postignut u nastojanjima da ih se potpuno iskorijeni.

U priopćenju Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) navodi se da je u Bosni i Hercegovini do danas pronađeno 136.148 minsko-eksplozivnih sredstava. Od posljedica minskih nesreća stradalo je 1.766 osoba, od čega 617 smrtno. Od ovog broja 115 je deminera (53 smrtno).

Opasnost je potvrđena u 118, od ukupno 145 općina u BiH. Pretpostavlja se da se unutar 1.421 ugrožene zajednice još uvijek nalazi više od 180.000 minsko eksplozivnih sredstava, prenosi Fena.

- Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 957,14 km2 ili 1,96 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Prema dosadašnjim analizama, BiH je jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu, dok je ogroman ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja – navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je krajem prošle godine BiH produžen rok za uklanjanje preostalih minsko eksplozivnih sredstava, prema Otavskoj konvenciji potpisanoj 1997. godine, sa više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom. Ovim dokumentom je precizirano da sva preostala minska polja u zemlji budu očišćena do 2027. godine u skladu sa postojećom Strategijom protuminskog djelovanja u BiH.

Međunarodni dan borbe protiv mina i ove godine (kao i prošle) FUCZ dočekuje sa velikim izazovom u kojem se nalazi cijeli svijet. Pandemija virusa COVID-19, nažalost, prisutna je i u BiH, a na snazi su brojne mjere ograničenja kretanja građana kako bi uz što manje posljedica svi zajedno uspjeli da prevaziđemo ovaj veliki izazov u kojem se već drugu godinu nalazimo – navode iz FUCZ.

U sklopu priprema za deminersku sezonu u 2021. godini, FUCZ je tijekom veljače ove godine realizirala doobuku deminera uoči početka deminerske sezone 2021. godine, čime su se stekli uvjeti za početak aktivnosti na deminerskim radilištima.

Početkom ožujka nastavljeni su radovi na deminerskim zadacima koji su započeti u 2020. godine, a, po zahtjevu JP Autoceste FBiH, otvoren je zadatak “Mostar jug Buna” na trasi koridora Vc na kome su angažirana tri deminerska tima FUCZ kako bi bio završen do kraja travnja ove godine.

Pored ovog zadatka u Mostaru, trenutno se izvode radovi na još jednoj dionici koridora Vc u Općini Maglaj (Medakovo) koji bi trebao biti završen do kraja lipnja 2021. godine. Također su nastavljeni radovi na zadatku vraćanja površine (land release) u Bihaću čijom realizacijom će biti predata na korištenje javnom poduzeću NP “Una”. Radovi su nastavljeni i na zadacima u općinama Odžak, Vogošća i Travnik.

Humanitarno deminiranje od strane deminerskih timova FUCZ u prvom kvartalu 2021. godine realizirano je na zadacima u Travniku, Maglaju, Odžaku, Vogošći, Mostaru i Bihaću.

U prva tri mjeseca 2021. godine ukupno je tretirano 75.000 m² sumnjive površine pri čemu su pronađene i uništene dvije protupješadijske mine i četiri neeksplodirana ubojna sredstva.

U 2021. godini, pored završetka radova na započetim zadacima, planirano je otvaranje projekata metodom land release (vraćanje površine) u Ilijašu, Usori i Foči u FBiH, čime bi se težište rada deminerskih timova FUCZ prebacilo na ovaj koncept.

Iako su demineri FUCZ u proteklom periodu jednim dijelom čišćenje minskih polja zamijenili zadacima na kojima su pomagali u spašavanju ljudskih života u borbi protiv širenja korona virusa (COVID-19) svjesni su da živimo okruženi minskim poljima i da je izuzetno važno što su se vratili deminerskim zadacima kako bi osigurali građanima život bez mina- priopćeno je iz FUCZ.

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.