Deseci sastanaka o ovoj temi prethodnih mjeseci i godina nisu dali gotovo nikakav pomak. Ipak, čini se da su sve rezerve ispucali i da se konačno mora rješavati pitanje ili pitanja koja godinama predstavljaju uteg na političkim odnosima i u Federaciji BiH i na državnom nivou.

Dragan Čović je sve donedavno inzistirao isključivo na izmjenama Izbornog zakona, potencirajući stavke koje su Hrvatima važne, poput izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u Dom naroda FBiH. O izmjenama Ustava predstavnik Hrvata nije želio mnogo govoriti.

S druge strane Izetbegović, koji je naviše kočio proces pregovora, u posljednje vrijeme u nekoliko navrata dao je do znanja da neće pristati ni na kakve izmjene Izbornog zakona bez jasne podrške i drugih bošnjačkih stranaka.

Izetbegović je naglasio da su SDA i HDZ sporazumom utvrdile principe koji podrazumijevaju balans između građanskog i etničkog, ali neće moći same kreirati konačno rješenje. Istaknuo je da je s obzirom na kompleksnost ovog problema potrebno snažnije uključivanje predstavnika svih parlamentarnih stranaka, predstavnika EU i SAD-a, ali i nevladinog sektora, te domaćih i stranih pravnih eksperata.

S druge strane, mnogo se govorilo o navodnom popuštanju Europske unije i pristajanju isključivo na dogovor o Izbornom zakonu, kako bi što prije isposlovao neki pomak. Ipak, američki dužnosnici jasno poručuju da se u sklopu predmetnih dogovora moraju završiti i određene izmjene Ustava, kako bi se implementirale presude Europskog suda za ljudska prava, a prije svega "Sejdić-Finci", "Pilav", "Zornić" i "Šlaku".

To je naglasio i zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Zapadni Balkan Matthew Palmer prilikom razgovora i sa Čovićem i Izetbegovićem i Dodikom.

To je izuzetno važno u kontekstu pozicije Republike Srpske, koju je Dodik pokušao držati izvan priče o izmjenama Izbornog zakona. Ipak, neminovnost ustavnih promjena nameće potrebu uključivanja i Dodika u cijelu priču.

Dnevnik.ba