Bosna i Hercegovina je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kontekstu neslaganja Moskve sa kandidaturom Christiana Schmidta za šefa OHR-a, prenosi Deutsche Welle.
FAZ piše kako Rusija na Balkanu demonstrira „svoju remetilačku moć“ i kao primjer za to navodi neslaganje Moskve sa izborom novog visokog predstavnika za BiH. Na tu funkciju Njemačka je u januaru ove godine kandidirala bivšeg parlamentarnog sekretara u Ministarstvu odbrane (2005-2013) i nekadašnjeg ministra poljoprivrede Christiana Schmidta. To je, kako je navedeno u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova uslijedilo „u bliskoj suradnji i konsultacijama sa međunarodnim partnerima".
Mjesec dana prije toga, bh. mediji su objavili da je Berlin sa Moskvom napravio jednu vrstu deala na račun Bosne i Hercegovine. Tvrdili su kako je taj dogovor trebao „osigurati pristanak Rusije na izbor njemačkog kandidata" za prvog čovjeka OHR-a i „dovesti Washington, koji se nalazio u fazi smjene vlasti sa Trumpa na Baidena, pred svršen čin", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod nazivom: „Ometajuća paljba Moskve"
„Ali podrška Moskve", nastavlja FAZ, „nipošto nije obezbijeđena". S tim u vezi list ukazuje na izjave ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Bocana Harčenka. Ovaj „stari ratnik ruske balkanske diplomacije" je 2007. godine pored njemačkog diplomate Wolfganga Ischingera i Amerikanca Franka Wiesnera bio predstavnik Rusije u tzv. Trojci, „koja je pokušala ostvariti sporazum između Kosova i Srbije, prije nego što je kosovska deklaracija o nezavisnosti, pripremljena uz podršku Zapada, u veljači 2008. okončala cijelu histeriju".
FAZ podsjeća kako je Harčenko nedavno, u svojevrsnom upozoravajućem intervjuu datom u Srbiji, ne samo rekao da Moskva ne odobrava imenovanje novog visokog predstavnika, već i da smatra da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Njemački list dodaje i da je ruski ambasador naznačio da će se Rusija, ako bude potrebno, okrenuti protiv Schmidtove kandidature u Vijeću sigurnosti UN-a.
- Niko ne zna koliko daleko su Rusi spremni da idu. U State Departmentu postoje glasovi koji kažu da će se, ako to bude potrebno, Rusija i Vijeće sigurnosti zaobići. Preliminarna odluka mogla bi biti donesena na sastanku Vijeća za implementaciju mira (PIC), zakazanog za 16. ožujka. Rusija je također članica ovog tijela, koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Ali zasad nije jasno ni da li Washington podržava njemačku kandidaturu, piše FAZ.
List dodaje kako se radi o potezu koji je njemačka strana povukla u kasnoj fazi Trumpove vladavine, u vrijeme zatišja između Europe i SAD u pogledu politike na Balkanu i podvlači da od strane nove američke vlade do sada nije stigla službena podrška Schmidtovoj kandidaturi.
- Iza kulisa, kako se čini, stvari tako stoje da ni u Berlinu izgleda nisu (više) sigurni. Sve dok podrška Washingtona nije osigurana, besmisleno je stavljati Schmidtovu kandidaturu na izglasavanje. Jer, kako smatraju u Berlinu, neugodno iznenađenje, na kraju krajeva, prijeti ne sa ruske već sa američke strane - navodi FAZ. Berlin se ipak nada da vrstan poznavalac Balkana Joe Biden neće, odmah na početku svog predsjedničkog mandata, Nijemcima podići znak "Stop".
FENA
