U priopćenju Tužiteljstva BiH stoji kako je potvrđeno da su pronađeni posmrtni ostaci Dragana Miličevića, Zorana Galića, Frane Jezidžića i Ante Markulja.

Galić, Miličević, Markulj i Jezidžić bili su dio skupine koja je brojala 19 hrvatskih logoraša nasilno odvedenih iz logora bošnjačke Armije BiH u Bugojnu za čijim tijelima se tragalo više od 27 godina, a pronalaskom posmrtnih ostataka ubijenih, mjesto Rostovo kod Bugojna čini svojevrsnim simbolom stradanja bugojanskih Hrvata. Obitelji četvorice nasilno odvedenih i ubijenih nakon gotovo tri desteljeća na neki način pronašle su mir te će ove godine imati mjesto na kojem mogu upaliti svijeću i donijeti cvijeće. No za posmrtnim ostacima još 15 ubijenih zarobljenika i dalje se traga, piše Direktno.hr.

Podsjetimo, obitelji nestalih ljetos su se surele i s pokušajima ometanja istrage koja se provodila uz nadzor i po nalogu Tužiteljstva. Najprije fizičkom zabranom, a dan kasnije Vahid Perenda je uzorao dio zemljišta čiji je vlasnik te tako suzio put do lokaliteta na kojem se vrše ekshumacije. Prema pisanju medija, Perenda je rođak vlasnika zemljišta na kojem su se obavljale ekshumacije.

Podijeljena mišljenja oko džamije na Rostovu

Mediji također pišu kako ovoga ljeta na Rostovu, između Bugojna i Novog Travnika, počinje izgradnja džamije koja će nositi ime po Aliji Izetbegoviću.

Investitori projekta su Izudin i Arijana Herceg iz Novog Travnika, koji su dobili sve potrebne dozvole za izgradnju džamije, koja bi trebala biti izgrađena na imanju bračnog para, a koje se nalazi u blizini Sportsko-rekreativnog centra "Biser Rostovo", na prostorima bugojanske općine. Komentari na društvenim mrežama o ovom projektu su podijeljeni. Dok jedni smatraju kako je ovo izvrsna ideja, drugi misle kako je Bosni i Hercegovini potrebna gradnja tvornica, stvari bitnih za razvoj zemlje i o(p)stanak ionako raseljenog stanovništva.

Svakako je važno napomenuti da je, prema pisanju medija, riječ o privatnom projektu i zemljištu, ali ipak se nameće pitanje, kakvu poruku gradnja džamije s imenom Alije Izetbegovića šalje malobrojnim Hrvatima Bugojna, ali i kakvu poruku za daljnji suživot u Bugojnu i BiH takav projekt šalje?

Za portal Direktno ovaj slučaj komentirao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora u BiH i bivši saborski zastupnik te Jure Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba.

"Možda investitori nisu toga svjesni, a možda i jesu, ne znamo, no izgradnja džamije koja će nositi ime po čovjeku pod čijom je vlasti protjerano preko 15.000 Hrvata, stotine njih zatvoreno u logore smrti, deseci pobijeni, a imovina sustavno opljačkana - nije dobra poruka preostalom hrvatskom puku u Bugojnu.

Izgradnjom džamije Alije Izetbegovića na visoravni Rostovo između Bugojna i Novog Travnika simbolično se zatvara krug progona i patnje za bugojanske Hrvate koje su vojnici bošnjačke Armije BiH protjerali iz ove srednjobosanske općine u srpnju 1993. godine, a bošnjačke političke vlasti nakon rata sustavno sprječavale povratak. Upravo ovih dana je dovršena identifikacija posmrtnih ostataka četiri bugojanska Hrvata koje su pogubili vojnici kojima je vrhovni zapovjednik bio Alija Izetbegović", naglasio je Gudelj i dodao:

"Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su upravo na Rostovu, gdje su tijekom rata svoju bazu imali mudžahedini koji su ratovali u redovima bošnjačke vojske i koji su počinili nebrojena zvjerstva nad Hrvatima središnje Bosne. Podsjećam i kako se za 15 nestalih Hrvata još uvijek traga, a o njihovoj sudbini među bugojanskim Bošnjacima vlada zavjet šutnje, iako je sasvim jasno da postoje deseci osoba koje znaju njihovu sudbinu".

"Jedna od tih osoba je i aktualni ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, čija ratna uloga treba biti sudski procesuirana. Cikotić je inače član SDA. Također, imenovanje džamije po Aliji Izetbegoviću ima i širi kontekst koji ljudi izvan BiH malo teže razumijevaju. Naime, SDA, stranka koju je osnovao Alija Izetbegović, danas se lažno zalaže za izgradnju tzv. 'građanske države' BiH iako se prema njenom osnivaču, kako vidimo, imenuju džamije. Riječ je o vrlo perfidnoj politici koja pod plaštom 'građanske države' zapravo gradi islamsku državu u kojoj doslovno nema mjesta za nemuslimane.

Hrvati Bugojna su još 1993. godine osjetili na svojoj koži kakvo to društvo želi izgraditi SDA, a kasnije su to mogli osjetiti i svi Hrvati koji žive u ovoj zemlji. Bošnjačka politika izgrađuje na teritoriju BiH islamsku državu, a sitne stvari poput imenovanja džamije po Izetbegoviću to i signaliziraju stanovnicima BiH", smatra Gudelj.

Božo Ljubić kaže pak kako nije upoznat s projektom gradnje džamije, ali smatra da sama džamija i njezino ime nisu "toliki problem" te da Bugojno i tamošnji Hrvati imaju puno veće probleme.

"Nisam upoznat s projektom gradnje džamije, ali koliko sam shvatio, radi se o gradnji na privatnom zemljištu tako da to ne bih previše to komentirao. Na žalost, ti Hrvati su ubijeni, ali ipak, neka utjeha obiteljima je da su počeli pronalaziti posmrtne ostatke bugojanskih Hrvata koji su odvedeni iz logora", rekao je Ljubić i dodao: 

"Smatram da džamija nije toliko problem, niti njezino ime, koliko je problem da su u Bugojnu još uvijek 'ugledni i cijenjeni građani' na funkcijama, na općinskoj, ali i na državnoj vlasti. Oni bi morali znati, i uvjeren sam da znaju, za sudbinu nestalih bugojanskih Hrvata. Dakle, problem je u tomu što oni šute, ne progovaraju, a još veći problem je što pored toga svega budu birani imenovani na najviše općinske i državne funkcije".

Pojasnio je svoju izjavu.

"Naravno, tu se radi o Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću koji je bio jedan od zapovjednika postrojbi bošnjačke armije u to vrijeme, a danas je ministar sigurnosti. Još uvijek nitko nije odgovarao za zločin i to je osnovni problem Bugojna, bugojanskih Hrvata, a rekao bih i problem Bosne i Hercegovine", zaključio je Ljubić.

Dnevnik.ba