Žene velikim dijelom nose teret pandemije, a prve su na 'udaru' u kontekstu posljedica i prve gube radna mjesta, rečeno je danas na online diskusiji "Da li je COVID-io nas?" o uticaju pandemije na žene u BiH u organizaciji Društvene organizacije "Prava za sve".

Istaknuto je da je pandemija COVID-19 posebno pogodila žene te da je značajno produbila već postojeću diskriminaciju u društvu.

Predstavnica organizacije "Prava za sve" Arijana Ćatović predstavila je ključne nalaze iz dokumenta "Šta možemo očekivati nakon pandemije: Pregled kroz evropske integracije", ističući da žene moraju biti uključene u sve segmente društva, a da se posebno treba povećati participacija žena u politici.

Pojasnila je da su žene, neprovođenjem Zakona o ravnopravnosti polova BiH, isključene iz političkih procesa, donošenja zakona te pisanja politika.

- Nakon općih izbora koji su održani prije dvije godine, u formiranim vladama se nalazi 18 posto žena, umjesto zakonom propisanih 40 posto. Situacija nije drugačija ni na nedavno održanim Lokalnim izborima, gdje je za pozicije načelnika i gradonačelnika bilo kandidovano 29 žena i 396 muškaraca - pojasnila je Ćatović.

Naglasila je da su žene više 'pogođene' pandemijom od muškaraca, te da je tokom pandemije 13 posto žena dobilo otkaz, a osam posto muškaraca.

Govoreći o nasilju o ženama, istakla je da je tokom pandemije povećan broj prijava za 20 posto te da se zahvaljujući istrajnosti nevladinog sektora, dešavaju se promjene na tom području.

Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Midhat Izmirlija kazao je da BiH prema mišljenu Europske komisije, uglavnom u ranim fazama pripremljenosti po određenim sektorima.

- Ali trebamo se upitati da li želimo ispuniti kriterije samo zbog pristupanja Evropskoj uniji ili zbog nas samih - podvukao je.

Smatra da je pandemija usložila proces, te da pitanje ljudskih prava postaje vrlo izazovno, jer su izazovi još veći, a posebno kad se govori o pravima žena.

- Vrlo je važno da se insistira na poštivanju ženskih prava, a posebno u kontekstu europskih integracija, jer zbog nas moramo izgraditi određene standarde - zaključio je.

Novinarka Emela Burdžović-Slipičević govorila je o položaju pripadnica ženskog pola u toj profesiji ističući da su upravo i novinarke bile na 'prvoj liniji odbrane' od pandemije koronavirusa.

- Svi statistički podaci koji su izneseni na ovoj diskusiji su medijima jako dobro poznati. Bojne žene s takvim pričama su 'kucale na vrata' novinarki, a mi smo prenosile takva iskustva. Žene su prve gubile posao, povećalo se nasilje nad ženama, samohrane majke nisu dobivale alimentaciju, a novinarke su 'rastrgnute' između posla i obitelji pokušavale da prenesu takve priče - kazala je.

Direktorica Odjela uprave ljudskim resursima Addiko Bank Suzana Tihi-Babić govorila o položaju žena u toj kompaniji, ističući da je omjer žena i muškarca u upravi zadovoljen.

Istakla je da su učinili sve kako bi pomogli uposlenicama u vrijeme pandemije te naglasila da je način odnosa uprave prema uposlenicima u vrijeme pandemije prava slika situacije u određenoj kompaniji.