U Širokom Brijegu se održava konferencija pod nazivom “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” u organizaciji Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) i internetskog portala Bild.ba, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

Na konferenciji sudjeluje šest panelista u okviru dva panela. U prvom panelu su govorili sveučilišni profesori Dražen Barbarić, Šaćir Filandra i Miloš Šolaja.

Panelisti su govorili o razlozima zašto se BiH i 25 godina nakon Daytonskog sporazuma nalazi u dubokoj permanentnoj krizi.

Dva suprostavljena koncepta države, a jedino hrvatski odgovara Daytonu

Barbarić kaže da se BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma država nalazi u permanentnoj krizi jer ne postoji minimalni konsenzus oko minimalne doze državnosti. Voditelj stručnog tima IDPI-a kaže da u BiH imamo centrifugalne i centripetalne vektore te onaj hrvatski koji balansira između ova dva i osigurava minimalnu državnost.

“U BiH se sudaraju dva potpuno suprotstavljena koncepta države. Dominantno bošnjački, teži ka centralizaciji i unitarizaciji države dok onaj dominantno srpski na BiH gleda s polazišta želje za separatizmom ili konfederalnim odnosom”, naglasio je Barbarić.

Bošnjaci, dodaje, Dayton vide u privremenom rješenju i tendenciji centralizacije. Srbi ga pak vide kao polazište ka secesionizmu, dok ga Hrvati vide kao polazište ka federalizaciji države.

“Kad vidimo zahtjeve Hrvata preko HNS-a to nije ništa drugo nego vraćanje ka originalnim postavkama Daytona”, neveo je Barbarić.

“Nema nikakve komunikacije”

Profesor Filandra rekao je kako se nema namjeru svidjeti publici na panelu.

“Vlado Gotovac je rekao da je moralna kriza glavna kriza hrvatskog društva, dodavši da se bosanskohercegovačko društvo nalazi u dubokoj moralnoj krizi. Aktivnosti vjerskih institucija nikada nisu bile veće, a rezultati njihovog rada nikada manji”, istaknuo je Filandra.

Spoznajno teoretski relativizam, prema njegovim riječima, znači da je istinito ono što nekome odgovara, re s tim da BiH ima tri različite interpretacije istog ustavnog teksta te vrhovnog tumača visokog predstavnika.

Dodaje da se iz ovog spoznajno teorijskog relativizma prelazi ka moralnog relativizma.

“Mi 25 godina nakon Daytona imamo za različitu interpretaciju istog teksta, presuđeni ratni zločinci su heroji naroda i ne suosjećamo se sa žrtvama drugim. Imamo različite koncepcije političkih ciljeva, vizije budućnosti i one na javnoj sceni nisu prisutne. Različite koncepcije ‘spasa’ i konačnog rješenja su vrlo divergentne i u BiH postoji veliko nepovjerenje”, izjavio je Filandra.

“Ništa se u sljedećih šest mjeseci ne može učiniti bez uspostave međusobnog povjerenja”, dodao je misleći pri tome na moguće otvaranje pretpristupnih pregovora.

Nikakvi ad hoc dogovori nisu mogući ako ne bude klime povjerenja, naglasio je, a to povjerenje se ne može uspostaviti iz vedra neba.

“Nema nikakve komunikacije. Ljudima iz Sarajeva bliži je Sydney od Širokog Brijega”, kaže Filandra pojasnivši da je nedostatak komunikacije sveprisutan.

“Rekao sam predstavnicima Bošnjaka da odu u Široki i nisam čuo da su ikada došli u Violetu i Grafotisak u Grudama, a i nikada hrvatski član Predsjedništva BiH, osim Komšića, nije bio u Tešnju”, dodao je Filandra.

“Bošnjačka politička elita se uljuljkala jer im visoki predstavnik čuva leđa”

Profesor Šolaja kaže da se mir u BiH legitimirao odsustvom oružja i to je jedina stvar koju su legitimirali. Sve je drugo, prema njegovim riječima, stanje konflikta i zbog toga se temeljni odnos u BiH ne mijenja.

“BiH se dogovarala u Daytonu i Srbi iz RS nisu bili predstavljeni u izaslanstvu Republike BiH i bila je predstavljena kroz izaslanstvo SR Jugoslavije. Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma ne odražava volju onih koji žive u BiH. Da smo bili spremni složiti se složili bi se u travnju 2006. godine, ali nismo”, rekao je Šolaja.

Posramljen je, kaže, što je ustavni paket iz 2006. godine kreirala američka nevladina organizacija i bez obzira što to nije prihvaćeno nije naše izvorno rješenje.

“Kako ćete zvati institucije BiH kada u Predsjedništvu BiH imate hrvatskog člana koji ne predstavlja Hrvate”, naglasio je Šolaja.

Dodaje da građansko društvo ne nastaje pritiscima, apelima i deklaracijama nego zajedničkim interesom jer građansko društvo služi najbrojnijem narodu.

“Hajdemo pokušati vratiti povjerenje, to je čarobna riječ”, rekao je Šolaja.

Tri emitera poštanskih maraka, to su tri države, nastavio je ovaj profesor, te poručio da je visoki predstavnik dobro radio svoj posao, njega više ne bi ni bilo.

“Vijeće za implementaciju mira je nastalo jednim faksom poslanim iz Londona i stvorio kaos u BiH. U našem nedostatku povjerenja i dalje postoji jedna strana koja je za visokog predstavnika. Bošnjačka politička elita se uljuljkala jer im visoki predstavnik čuva leđa”, zaključio je.

Konferencija se organizira povodom 25. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

/B. Galić/HMS/