Haški sudac Agius, koji je presudio dužnosnicima HR HB prethodno je primio nagradu Udruge Cantar za mir i multietničku suradnju Safeta Oručevića
Danas se navršava tri godine od pravosnažne presude Haškog suda političkim i vojnim dužnosnicima HR HB, koji su ukupno osuđeni na 111 godina zatvora. Danas sarajevski mediji likuju i slave Haški sud. A kakva je ta haška pravda, HMS je analizirao u tekst objavljenom netom nakon presude “šestorci”, a danas ga ponovo objavljujemo.
Da su Haško tužiteljstvo i Haški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima presudio ukupno 5, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.
Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila tzv. Armija RBiH, od Grabovice, preko Doljana, Uzdola, Trusine, Križančeva sela, Buhinih kuća, do Travnika, Vareša, Bugojna, Zenice, Kaknja…. Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.
Za ubojstvo 1088 hrvatskih civila 5,5 godina zatvora
Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haaški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 5,5 godina zatvora. Zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve. Podsjetimo Rasim Delić, bivši zapovjednik Glavnog stožera tzv. Armije BiH, uopće nije osuđen za zločine nad Hrvatima, ni po zapovjednoj ni po bilo kojoj drugoj odgovornosti. On je osuđen je na tri godine zatvora ( umro prije izricanja pravosnažne presude) zbog propusta da spreči ili kazni okrutno postupanje mudžahedina nad zarobljenim srpskim vojnicima u selu Livade i logoru Kamenica kraj Zavidovića, u srpnju i kolovozu 1995. godine. Njegov prethodnik Sefer Halilović koji je zapovjedao operacijom “Neretva 93” tzv. Armije R BiH za vrijeme kojih su počinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima u Doljanima, Uzdolu, Grabovici, Trusini… oslobođen je odgovornosti za zločine postrojbi kojima je zapovjedao počinjene u hrvatskom selu Grabovica.
Tko su osuđeni Hrvati?
S prostora pod nadzorom HVO-a prognano je, pak, 52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. Neslužbeno spominje se kako je u logoru na Heliodromu ubijeno 52 Bošnjaka, a u presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.
Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.
Za Ahmiće i Stuni dol 119 godina zatvora
Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.
Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.
Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.
Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora
U posljednjoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, prema pravosnažnoj presudi Haškog suda, članovi udruženog zločinačkog podhvata, osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora.
Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi
S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.
I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na ukupno 8, 5 godina zatvora. I to je haška pravda./HMS/