Utemeljenje HZ HB bila jedna u nizu odluka Hrvatske demokratske zajednice tada političkog pokreta koji je na prvim demokratskim izborima dobio apsolutnu podršku hrvatskog naroda u BiH, u cilju priprema za obranu od otvorene agresije na našu zemlju.
Prethodno je donesena odluka Predsjedništva HDZ-a BiH iz kolovoza 1991., o formiranju 8 regionalnih zajednica, unutar kojih su osnovani krizni stožeri za obranu.
Hrvatska zajednica Bosanska Posavina utemeljena je 12. studenog 1991., kada je iz Travničke regionalne zajednice pokrenuta inicijativa za spajanjem Travničke i Hercegovačke regionalne zajednice, što je realizirano 18. studenog 1991., utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na području 30 općina u BiH.
U siječnju 1992. utemeljene su Hrvatske zajednice Usora, Soli i Vrhbosna, a potpuno udruživanje svih ovih zajednica u jedinstvenu zajednicu HZ HB provedeno je odlukom na sjednici Predsjedništva HDZ-a i HVO-a 24. listopada 1992. godine.
Tijekom cijelog ovog razdoblja hrvatski politički predstavnici sudjelovali su u tijelima vlasti BiH kao i u pripremama i organiziranju referenduma za neovisnost BiH, tako da bi bez sudjelovanja utemeljitelja HZ HB bilo upitno međunarodno priznanje BiH.
Prva odluka HZ HB donesena je 5 mjeseci kasnije, 8. travnja 1992., kada je osnovano Hrvatsko vijeće obrane, koje je prema članku 2. „Odluke o formiranju Hrvatskog vijeća obrane“ bilo zaduženo brinuti se o zaštiti hrvatskog naroda, kao i drugih naroda u ovoj zajednici, napadnutih od bilo kojeg agresora.
HZ HB danas
HZ HB danas? Poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma Hrvatska Republika Herceg Bosna, kao područna cjelina i HVO-e, kao njezina oružana sastavnica ugrađeni su u Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu.
Godine 1997., osnovana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao krovna organizacija, udruga koja okuplja ustanove i institucije s ciljem zaštite hrvatskog identiteta, jezika i kulture u Bosni i Hercegovini, registrirana kod nadležnih tijela, u skladu sa zakonom.
Utemeljitelji ili članovi Udruge HZ HB danas su Sveučilište u Mostaru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, predstavnici Katoličke crkve u BiH, udruge proistekle iz Domovinskog rata, HKD Napredak, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatski svjetski kongres, udruga Prsten i drugi.
S obzirom na sastav članica jasno je kako HZ HB danas nije politička organizacija, jer se većina njezine aktivnosti, bilo samostalno ili u suradnji s članicama odvija na kulturnom i znanstvenom planu, kroz poticanje i realiziranje projekata od povijesnog, znanstvenog ili umjetničkog značaja za hrvatsku kulturu u BiH, stoji u priopćenju HZ HB povodom 29. obljetnice utemeljena./HMS/
