Različita su tumačenja i ocjene učinka federalnog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, poznatijeg kao “koronazakona”.
Ono o čemu nema dvojbi je da je sama pandemija, kao i restriktivne mjere koje su uvedene u cilju sprječavanja širenja virusa, nanijela goleme štete gospodarstvu, piše Večernji list BiH.
Tko ima pravo na subvencije
Prema službenoj informaciji Vlade Federacije, egzaktni podaci govore da su gospodarski subjekti u značajnoj mjeri koristili odredbe Zakona. Tako je ukupno subvencioniranje doprinosa za travanj, svibanj i lipanj iznosilo 89,9 milijuna KM, od čega u travnju 38,1 milijun maraka. Pravo na subvenciju u tom mjesecu ostvarile su 8243 pravne osobe (29,73% od ukupnog broja pravnih osoba). Za 134.261 osiguranika zaposlena kod pravnih osoba uplaćeni su doprinosi. Za svibanj je izvršeno subvencioniranje ukupno 32,2 milijuna maraka, a pravo na subvenciju ostvarila je 7031 pravna osoba. U ovom mjesecu za 116.220 osiguranika uplaćeni su doprinosi. U lipnju je pak za subvencije izdvojeno ukupno 19,5 milijuna KM, a to pravo ostvarile su 4583 pravne osobe.
Doprinosi su uplaćeni iza 68.520 osiguranika zaposlenih kod pravnih osoba. Gospodarske aktivnosti mjerene stupnjem evidentiranja prometa preko fiskalnih uređaja oslikavaju stanje poslovanja kompanija u razdoblju prije proglašenja pandemije virusa COVID-19, razdoblju restriktivnih mjera i nakon popuštanja istih.
U razdoblju siječanj – srpanj ove godine evidentirani promet bio je veći od 25 milijardi KM, odnosno 16,81% manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast prometa u prva dva mjeseca bio je 1,9% veći u odnosu na te mjesece 2019., ali je, uslijed utjecaja pandemije i uvođenja restriktivnih mjera od ožujka 2020. godine, evidentirani promet počeo padati.
Najveći pad prometa zabilježen je u travnju, i to 36,63% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u lipnju i srpnju promet rastao u odnosu na prethodni mjesec.
Ukupan broj obveznika koji su u prinudnoj naplati 31. srpnja bio je 72.562. Iznos njihova duga u evidencijama prinudne naplate županijskih poreznih ureda na kraju srpnja iznosio je 2,8 milijardi maraka (glavnica + kamata) bez troškova prinudne naplate.
Porezna uprava nije vodila upravne postupke niti je posebnim aktima odobravala obustavu plaćanja po sporazumima o plaćanju duga u ratama, ali nije ni raskidala sporazume o prolongiranju plaćanja duga zbog neplaćanja rata i tekućih obveza.
Ukupan broj obveznika kojima je odobrena obustava plaćanja po sporazumima (rata) i iznosi po mjesecima (za travanj, svibanj i lipanj 2020.) koji nisu platili rate, zaključno s danom slanja podataka (a nisu raskinuti sporazumi zbog neplaćanja), iznosi 227.
Ukupno neplaćene rate za razdoblje travanj – srpanj iznose 4,5 milijuna KM.
Pad boja zaposlenih
Broj zaposlenih također je jedan od važnih pokazatelja stanja ekonomije, pa i učinka mjera koje su poduzimane na federalnoj i drugim razinama vlasti. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, na početku ove godine na evidencijama zaposlenih bile su registrirane 530.022 osobe, što je, u odnosu na početak 2019. godine, bilo povećanje za 1,76%, odnosno za 9151 zaposlenog.
Stanje nesreće proglašeno polovinom ožujka 2020. godine, prouzročeno širenjem pandemije koronavirusa, dovelo je u veoma kratkom roku do prisilnog, djelomičnog ili potpunog prestanka rada gospodarskih subjekata i samozaposlenih, što se odrazilo na ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH, te je 15. ožujka broj zaposlenih bio 534.628, što je, u odnosu na početak ove godine, bio porast od 4606 zaposlenika.
Međutim, već na kraju istog mjeseca (ožujka) broj zaposlenih smanjen je za 1083 zaposlenika u odnosu na početak godine. Broj zaposlenih konstantno je padao do sredine svibnja, a onda je uslijed poduzetih mjera, ali i djelomične normalizacije gospodarskih aktivnosti i popuštanja restriktivnih epidemioloških mjera, došlo do stabilizacije. Tako je 15. kolovoza, prema podacima Porezne uprave FBiH, na evidenciji zaposlenih bilo 517.368 radnika, što je manje za 12.654 zaposlena u odnosu na isti dan 2019. godine.
Vecernji.ba
