Hrvatski birači u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore koji bi trebali dati odgovor na pitanje koja će politička opcija voditi državu sljedeće četiri godine. Izbori dolaze u trenutku kada je Hrvatska završila prvo predsjedanje Vijećem Europske unije, ali i u vremenu kada se sve zemlje, pa i Hrvatska, bore sa zdravstvenim i ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.
Aktualni premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković u intervjuu za Večernji list najavljuje izbornu pobjedu, ali i nastavak proaktivne politike Hrvatske prema BiH, posebno kada je u pitanju borba za jednakopravnost Hrvata u BiH te europski put ove zemlje.
Hrvatska je upravo završila prvo šestomjesečno predsjedanje EU-om koje je bilo snažno obilježeno pandemijom Covid-19. Koliko je u takvoj situaciji Hrvatska uspjela u nakani da europsku perspektivu zapadnog Balkana vrati na agendu Unije?
Hrvatska je imala uspješno prvo predsjedanje Vijećem EU-a unatoč dosad nezabilježenim okolnostima te pandemiji COVID-19 koja nije viđena u posljednjih 100 godina. Zagrebački sastanak na vrhu politička je ostavština hrvatskog predsjedanja i snažna potpora europskoj perspektivi jugoistoka Europe, a osobito Bosni i Hercegovini. S obzirom na povijesne veze, geografsku blizinu i međuovisnost dviju zemalja, nama je u interesu da BiH što skorije stekne status države kandidata za članstvo. Želimo pomoći i gospodarskim i političkim reformama i to ćemo sigurno činiti kao što smo činili do sada. Kada rezimiramo politiku proširenja, uspjeli smo ostvariti sjajan rezultat, a to je da je, uz snažan angažman i inicijativu Hrvatske, Vijeće EU-a donijelo odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, unatoč ranijem protivljenju nekih utjecajnijih država članica. Ujedno, nova Komisija u kratkom roku usvojila je novu metodologiju pregovora o proširenju, koja je povoljnija za sve države koje će voditi pregovore. Komisija je predvidjela snažan paket potpore za sve države jugoistoka Europe od 3,3 milijarde eura za borbu protiv posljedica pandemije koronavirusa za što se Hrvatska snažno zalagala na zagrebačkom sastanku na vrhu u svibnju 2020. godine.
Hrvatska je snažan zagovornik proširenja Unije, posebno kada je u pitanju BiH. Koliko je realno da ovako ustrojena i nefunkcionalna BiH uđe u EU?
Hrvatska želi da ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda bude u praksi onakva kakva bi trebala biti na temelju Ustava BiH. Želimo da Hrvati, kao najmalobrojniji, ali ravnopravan konstitutivan narod, budu legitimno zastupljeni u najvišim institucijama BiH. Za to postoje određeni preduvjeti, od promjene Izbornog zakona do određenih drugih zakonskih promjena, i tu temu uvijek ćemo podizati na dnevni red zato što smatramo da je ona pravedna i korisna za kvalitetno funkcioniranje čitave BiH i skladne odnose među trima narodima. Naša poruka svim političkim akterima u BiH je da prepoznaju šansu otvaranja europske perspektive te angažirano pristupe provođenju opsežnih reformi. Angažman Hrvatske je dobronamjeran i prijateljski prema BiH jer ne želimo da se dogodi povijesna nepravda da BiH bude zadnji vagon u vlaku zemalja jugoistoka Europe prema članstvu u EU. Zato je važno da Bosna i Hercegovina ostvaruje napredak u poštivanju svih kriterija.
Vaša vlada, vi osobno, kao i hrvatski europarlamentarci, jasno ukazujete na forumima EU-a na problem neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH s drugim dvama narodima. Koliko u Europi ima sluha i senzibiliteta za ovaj problem?
Hrvatska je više od bilo koga drugog na tijelima Europske unije komunicirala temu važnosti ostvarenja jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti svih triju naroda u BiH. Odgovornost je legitimnih predstavnika triju naroda i političkih stranaka da postignu dogovor o reorganizaciji teritorijalnog ustroja koji bi uspostavio pravedniju raspodjelu političkog i ekonomskog upravljanja na svim razinama vlasti te mehanizme koji bi jamčili stvarnu ravnopravnost svih triju naroda i ostalih. Politika Hrvatske nikad nije bila da se miješa u bosanskohercegovačku dnevnu politiku. Svi koji razumiju funkcioniranje Bosne i Hercegovine znaju da je pitanje ravnopravnosti triju naroda ključno da BiH bude funkcionalna i učinkovita država, što je u interesu svih njezinih građana.
Mogu li predstojeći parlamentarni izbori u RH rezultirati i, ako mogu, kakvom promjenom u politici službenog Zagreba prema BiH i Hrvatima u BiH?
Pitanje položaja Hrvata u BiH HDZ-u će uvijek biti tema od vitalnog hrvatskog interesa. Naša je trajna obveza i konstantna politika osigurati ravnopravnost Hrvata te da Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, budu legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama. SDP je pokazao što misli o Hrvatima u BiH i našim državljanima u iseljeništvu 2010. godine kad su političkom ucjenom fiksirali dijaspori tri zastupnika u Saboru i glasovanje u diplomatskim predstavništvima. Svoju nezainteresiranost za položaj Hrvata u BiH nisu promijenili, a to se vidjelo i prigodom rasprave i glasovanja o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH te europskom putu BiH, koju je HDZ-ova parlamentarna većina usvojila u Hrvatskom saboru 2018.
Pomoć iz Hrvatske ključna je za opstanak važnih institucija za bh. Hrvate, poput Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice, kulturnih institucija. Hoće li problemi koje je hrvatskoj ekonomiji donijela pandemija utjecati na iznos i dinamiku ove potpore Hrvatima u BiH?
Neće. Nastavit ćemo jačati sve oblike suradnje – kulturne, obrazovne, gospodarske s Hrvatima u BiH, ali i programsku i projektnu suradnju s predstavnicima lokalne izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, gdje Hrvati nemaju svoje predstavnike. Zakonom smo uredili i status branitelja pripadnika HVO-a. Od 2016. do kraja 2020., preko Ureda za Hrvate izvan RH koji vodi Zvonko Milas, naša Vlada uložit će u programe i projekte za Hrvate u BiH više od 166 milijuna kuna, što je značajno povećanje u odnosu na prethodno razdoblje. Povećali smo broj stipendija za studente Hrvate u BiH s 200 na 400 stipendija godišnje. Podupiremo strateške institucije Hrvata u BiH: Sveučilište u Mostaru, Sveučilišnu kliničku bolnicu i Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, surađujemo s institucijama hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH na projektima od posebnog značaja za Hrvate (vrtići, škole, studentski domovi, domovi zdravlja, domovi za starije i nemoćne, centri za mlade, muzeji, infrastrukturni projekti). U svrhu gospodarskog napretka, postojećim i novim mehanizmima, poticat ćemo bolju suradnju tvrtki iz Hrvatske i BiH te inicirati investicije hrvatskih kompanija u Bosni i Hercegovini. Ostanak i prosperitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini osiguravamo i potporom projektima iz gospodarstva, turizma i poljoprivrede. Otvorili smo konzulate u Livnu i Vitezu, predstavništva Hrvatske gospodarske komore i snažno podržali otvaranje dopisništva Hrvatske radiotelevizije u Mostaru i Sarajevu. Nakon 15 godina uspostavili smo zrakoplovnu liniju Mostar – Zagreb. Hrvatska i BiH nalaze se na najfrekventnijoj migrantskoj ruti.
Hrvatska brani EU od nekontroliranog ulaska migranata, a BiH, s druge strane, strahuje da će postati parking za migrante. Ima li učinkovitog rješenja za ovu krizu?
Pitanje migracijske krize i zapadno-balkanske, odnosno istočno-mediteranske rute, mora se, prije svega, riješiti na grčko-turskoj granici. Politika novog grčkog premijera Mitsotakisa čuva vanjske granice Europske unije, u odnosu na scenarij iz 2015. i 2016. kada je bivši premijer Cipras otvorio granice za bilo koga da putuju kroz Grčku prema državama jugoistoka Europe pa dalje prema zapadnoj Europi. Granica između Hrvatske i BiH najdulja je hrvatska granica. Hrvatska policija ulaže maksimalne napore u suradnju s policijom Bosne i Hercegovine i nastoji rješavati pitanje migracija na zajednički način. Štitimo hrvatsku granicu, ali ne tako da podignemo bodljikavu žicu između Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH. Možemo surađivati bez fizičke barijere koja je nešto što ni Hrvatska ni Bosna i Hercegovina ne žele. Ako dobijemo još jednom povjerenje hrvatskih birača, jamčim da neće biti bodljikavih žica, nego ćemo dijalogom i suradnjom rješavati i pitanje migracija.
Kakva je vaša poruka Hrvatima u BiH uoči nedjeljnih izbora?
Hrvatska demokratska zajednica jedina je politička opcija u Hrvatskoj koja istinski njeguje zajedništvo hrvatskog naroda u domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu. Lista HDZ-a u 11. izbornoj jedinici, koju predvodi potpredsjednica naše stranke Zdravka Bušić, jamči da će glas Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru i Vladi i dalje biti snažno zastupljen. Zato je važno da ne dolazi do rasipanja glasova i svojevrsnog razbijanja desnog biračkog tijela. Vjerujem da će Hrvati u BiH to prepoznati i podržati dokazane kandidate, koji će se odvažno zalagati za ustavnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i za unaprjeđenje njihova položaja i kvalitete života!•
