Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društvenopolitička istraživanja (IDPI), gostujući u emisiji „Iz prve ruke“ TV Herceg Bosne, kazao je da je nešto veći optimist da će se u BiH, na tragu mostarskog sporazuma, doći do izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH i domove naroda, nego što je to bio kada se, kao, gotovo dolazilo do sporazuma, pa bi ona sve propalo, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Referirajući se na sporazum predsjednika HDZ-a BiH i SDA, Dragana Čovića, o načelima izmjene Izbornog zakona koji uključuje izbor članova Predsjedništva BiH i domova naroda, ali i implementaciju presuda međunarodnih sudova, Sitarski kaža da se sada otišlo dalje nego li u ijednom drugom pregovaračkom procesu i ciklusu.

Raščlanio je faze dogovora koje je potrebno proći da bi se izmjene Izbornog zakona BiH, koji se odnosi na Mostar, našle u Parlamentarnoj skupštini BiH.

-Ako se bude ispoštovao dogovor za izbor Gradskog vijeća Mostara, ako se bude ispoštovala do sada definirana izborna dinamika, a to je negdje mjesec studeni, točno u prosincu ističe šest mjeseci za implementaciju ovog drugog dijela dogovora. Kada se i sastane to Gradsko vijeće, ono neće odlučivati u nekom terminološkom vakuumu. Pri konačnoj će se realizaciji drugog segmenta ovog dogovora, a to je dogovor oko izmjena gradskog Statuta, procesi odvijati u fotofinišu ovog trećeg dijela dogovora, rekao je Sitarski dodavši da očekuje da će kraj 2020. godine biti vrlo zanimljiv.

Mišljenja je da nitko svoje partnere ne može dovoditi pred svršen čin pa je i konačni tajming za postizanje dogovora dobro definiran.

-Ako se sve to na načelnoj razni razriješi do kraja ove kalendarske godine, onda se može doći do operacionalizacije u Parlamentarnoj skupštini i izmjena ovih drugih segmenata Izbornog zakona koji su, po meni, još i nešto važniji nego ovi koji se tiču Mostara. Tada bi u izborni ciklus 2022. godine ušli s jednim Izbornim zakonom koji bi u potpunost bio usklađen s odlukama Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova te, što je najvažnije, s duhom i slovom Ustava BiH, kazao je član stručnog tima IDPI-a.

Sitarski dodaje da je na tragu rješenja za Mostar moguće taj mostarski model primjenjivati u drugim jedinicama lokalne samouprave.

-Mislim da bi uz konsenzualni dogovor trebalo utvrditi, kao što treba sve u ovoj zemlji, nekakav prag. Hoće li to biti 10, 20, 25 posto pripadnika manje brojnog naroda u određenoj jedinici lokalne samouprave, da se onda na tu jedinicu primjenjuju posebna pravila koja su se na primjeru Mostara pokazala da ih je moguće primijeniti, kazao je Sitarski i dodao:

„Ne vidim razloga zašto se na sličan način ne bi ustrojila općinska uprava u Srebrenici, Derventi i u većini općina Središnje Bosne, zašto ne u Stocu, Prozor-Rami, Gornjem Vakufu – Uskoplju, Grahovu, Stocu“, rekao je Sitarski.

On ističe da bi se barem 25 posto lokalnih zajednica u BiH moglo urediti na način na koji se to pokušava uraditi u Mostaru, ali je problem što se oni koji se najviše protive konsocijacijskom modelu na entitetskoj i državnoj razini najviše zalažu za njenu primjenu na lokalnoj razini./R. I./HMS/