Intervju s Ljiljanom Lovrić, zamjenicom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine jedno je od najvažnijih u trenutačnoj situaciji kada i vanjska trgovina kao i ekonomija trpe ogromne štete zbog pandemije koronovarisa koja je paralizirala svijet. O stvarnim štetama po bh. gospodarstvo precizne procjene dat će tek pokazatelji za travanj i dio svibnja, ali istodobno raditi na donošenju kvalitetnih mjera oporavka, smatra Ljiljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U razgovoru za naš portal Lovrić govori i o zaštiti domaće proizvodnje, koridorima za prijevoz roba te predviđanjima koje će se gospodarske grane najprije oporaviti, a koje pak teško stati na noge bez kvalitetne pomoći države.
"Princip “spojenih posuda“, kod kretanja roba, kapitala, usluga"
Artinfo.ba: Utjecaj pandemije koronavirusa na ekonomiju, nakon zdravlja ljudi, nametnulo se kao glavna tema u politici, javnosti, medijima u skoro cijelom svijetu. Kako se po vašem mišljenju BiH nosi s posljedicama epidemije na gospodarstvo?
Lovrić: Ako promatramo retrospektivno i malo šire od Bosne i Hercegovine, usporavanje gospodarskog rasta počelo je još i prije pojave pandemije Covida-a, koja je pridonijela dodatnom usporavanju našeg gospodarskog rasta. Bosna i Hercegovina nije izolirani otok niti imuna na takva kretanja, prvenstveno zbog činjenice da je u segmentu gospodarstva usko povezana sa zemljama okruženja odnosno Europskom unijom, i samim tim imamo princip “spojenih posuda“, kod kretanja roba, kapitala, usluga. O snalaženju države u ovoj situaciji mogu komentirati u ime moje institucije, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gdje sam na poziciji zamjenice ministra, i kazati kako je Ministarstvo odgovorilo kvalitetno, u punoj koordinaciji sa svima, posebno mislim na Vanjskotrgovinsku komoru i Upravu za neizravno oporezivanje, a u skladu sa svojim nadležnostima.
"Za prvo tromjesečje 2020. godine pad uvoza od 7,2%, pad izvoza za 5,2%, ali povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1,3% i smanjenje trgovinskog deficita za 10,2%."
Artinfo.ba: Kretanje roba i kapitala jedan je od glavnih uvjeta razvoja ekonomije. U kojoj su mjeri uvoz i izvoz u BiH odnosno iz BiH u ovom trenutku pogođeni pandemijom?
Lovrić: Kada govorimo o vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno uvozu i izvozu, tu je poprilično nezahvalno odnosno još uvijek prerano komentirati bilo što, iz jednostavnog razloga što mi još uvijek nemamo stvarnu sliku stanja odnosno kretanja vanjskotrgovinskih pokazatelja. Ovakvog sam stava iz jednostavnog razloga što je za sumiranje posljedica ključni mjesec travanj i dio svibnja, a podatke konačne za to još uvijek nemamo. Obrađene podatke imamo za prva tri mjeseca 2020. godine, i oni jesu u padu u odnosu na isti period prošle godine, ali ne alarmantno, no najviše učešća u smanjenju naravno ima mjesec ožujak. Za prvo tromjesečje 2020. godine imamo pad uvoza od 7,2%, pad izvoza za 5,2%, ali povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1,3% i smanjenje trgovinskog deficita za 10,2%. Ovi podatci, kako sam kazala nisu dovoljni da bi se formirala konačna slika, ali jesu dovoljni za neku preliminarnu procjenu kretanja. Naravno, ne smijemo zaboraviti kako su neki od naših najznačajnijih trgovinskih partnera bili teško pogođeni širenjem Covid-a, a to je nešto na što niti jedna institucija u BiH ne može utjecati ili gospodarstvenik, to u konačnici zovemo višom silom.
"Nadograđen je i sustav elektronske razmjene podataka"
Artinfo.ba: Imamo li osigurane stabilne lance opskrbe hranom i lijekovima, ali i repromaterijalima bez kojih će mnogi proizvodni kapaciteti jednostavno morati stati?
Lovrić: Naravno. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, kao nadležno ministarstvo i kao CEFTA kontakt točka za Bosnu i Hercegovinu, u suradnji sa nadležnim institucijama, koordiniralo Listu strateških roba za Bosnu i Hercegovinu i zajednička Lista strateških roba dogovorena je na razini zemalja CEFTA-e. Paralelno s tim procesom vođen je i proces uspostave tzv. Zelenih traka odnosno graničnih prijelaza preko kojih roba može nesmetano prolaziti, znači princip koridora. Također, u suradnji sa poreznim upravama, kod nas je to Uprava za neizravno oporezivanje, nadograđen je i sustav elektronske razmjene podataka, tzv. SEED, kako bi se mogla izvršiti predaja roba sa Liste o kojoj sam govorila.
" Članstvo u trgovinskim sporazumima nije nedostatak nego prednost"
Artinfo.ba: Kad smo kod uvoza hrane, u kolikoj mjeri se naša zemlja zaista može osloniti na vlastite kapacitete proizvodnje hrane, što nikako ne bismo trebali a i dalje uvozimo poput pitke vode?
Lovrić: Ovdje ću možda morati biti malo opširnija, zbog konteksta. Možda će netko pomisliti kako nisam dovoljno veliki „patriota“, ali pokušavam biti maksimalno realna i sagledavati stvari iz različitih rakursa. Veliki sam protivnik populističkih priča o raznoraznim zaštitnim mjerama i zatvaranjima granica. Kako sam na početku kazala, Bosna i Hercegovina nije izolirani otok i sama ne može živjeti. Osnove razvoja gospodarstva leže u kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala, a mi bismo zatvarali granice, ali samo sa jedne strane, strane ulaska roba u Bosnu i Hercegovinu, i time „štitili“ domaće. To je naravno nemoguće i takav pristup je u korist vlastite štete. Prije svega što vi ulaskom u ugovorni odnos imate obvezu poštivati principe ravnopravnosti. Obostrano. Nadalje, Bosna i Hercegovina je imala višestruku korist od otvaranja tržišta prema svijetu, prije svega zbog dolaska svježeg kapitala, a to je opet princip spojenih posuda, koji rezultira uvođenjem novih tehnologija, rastom broja zaposlenih, boljim punjenjem proračuna itd. Trgovinski odnosi u kojima se nalazi Bosna i Hercegovina su pregovarani od strane domaćih eksperata, i jako su dobro ispregovarani sa odgovarajućim mehanizmima zaštite. Članstvo u trgovinskim sporazumima nije nedostatak nego prednost, jer kroz to dobivate veće tržište za plasiranje svojih proizvoda a samim tim i veći priliv novca. U Bosni i Hercegovini imate jako puno gospodarskih subjekata, iz svih proizvodnih i uslužnih sektora, koji su mjesto za svoje proizvode našli na svim kontinentima svijeta. Prinicip kojim su to uspjeli zove se konkurentnost proizvoda, a da biste imali konkurentan proizvod on mora ispunjavati standarde. E upravo je to naš najveći problem, bijeg, da ne kažem opstrukcija, od ulaska u proces ispunjavanja standarda koji bi svim proizvodima osigurao izlazak na ino-tržišta odnosno plasman. Poseban je problem u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, spomenuli ste vodu makar se taj proizvod izvozi na mnoga tržišta, jer su tu i standardi najzahtjevniji, a da bi se to prevazišlo neophodno je uskladiti i zakonodavstvo i standarde. Naravno, puno je lakše širiti populizam o ugroženosti, nego pokazati dobru volju kroz zakonska i tehnička rješenja.
"Opstrukcije od strane onih koji najviše „brane“ domaću proizvodnju"
Artinfo.ba: Hoće li nas ova pandemije osvijestiti da se značajnoj mjeri okrenemo domaćoj proizvodnji i mogu li se državne institucije aktivnije uključiti u promociju domaće proizvodnje?
Lovrić: Državne institucije su itekako uključene. U zaštitu onog što se zove bosanskohercegovački proizvod ja se osobno bavim punih 13 godina. Problem nastaje kada se određene stvari moraju zakonski definirati. Tu na kraju obično najviše opstrukcija bude od strane onih koji najviše „brane“ domaću proizvodnju. Promocija iziskuje prethodno zadovoljavanje standarda odnosno konkurentan proizvod. Da bismo to imali, svi moramo dati doprinos, od proizvođača do države.
Artinfo.ba: Kad su u pitanje epidemiološke mjere koje se u BiH poduzimaju, znamo da su Krizni stožeri organizirani na entitetskoj razini, a u Federaciji BiH dalje i na razini županija. Posljedica takvog načina organiziranja su različite mjere. Koliko su ekonomske mjere oporavka od utjecaja epidemije ujednačene?
Lovrić: Krizni stožeri, kao „ad hoc“ tijela, bez obzira na razinu, koliko znam, nisu nadležni za predlaganje i donošenje mjera oporavka, nego nadležne institucije, od države do lokalne zajednice, odnosno vlade. Mislim kako je o mjerama, stvarnim, još uvijek rano govoriti, iz razloga što nitko još uvijek nema stvarno stanje i presjek posljedica epidemije, jer još uvijek nije proglašen kraj epidemije. Ali, naravno mora se projicirati i reagirati unaprijed. Naravno da se i u ovoj situaciji vidjela sva tegoba ovako uređenog društva, ali bez obzira na to da smo svi kojih se tiče poštivali procedure i rokove koje smo obvezni poštivati i u stanju potpune homeostaze društva, bilo bi puno manje nejasnoća. Mišljenja sam kako je vrlo teško ujednačiti bilo kakve mjere, uključujući i mjere ekonomskog oporavka, a tu mislim na unutarnje tržište, jer su entiteti po ustavima, gotovo autonomni u odlučivanju. Imamo primjer neujednačenosti kod provođenja higijensko-epidemioloških mjera, svakodnevno. Na razini države je situacija nešto drugačija, prohodnija, mislim naravno na koordiniranje mjera u sektoru međunarodne trgovine.
"Prizvodni sektor se snašao, najviše stradao sektor usluga"
Artinfo.ba: Koje bi se ekonomske grane po vama mogle najprije oporaviti, a oporavak kojih će biti spor i mukotrpan?
Lovrić: Kvalitetan oporavak podrazumijeva kvalitetne mjere i kvalitetno provedene mjere. Kvalitetne mjere podrazumijevaju relevantne i konačne podatke, koje mi još uvijek nemamo. Ali, ponovit ću kako se i bez obzira na sve to mora unaprijed reagirati, naravno najbolje što možemo. Po preliminarnim pokazateljima, proizvodni sektor se dosta dobro „snašao“ u ovoj situaciji, u smislu da su mnogi pronašli nova tržišta za plasiranje svojih proizvoda, dok je najviše stradao sektor usluga, tu prvenstveno mislim na turizam. No, sektor usluga se i najbrže oporavlja, samo će ovaj put biti neophodna i kvalitetna financijska pomoć države.
AP/artinfo.ba
