Nekadašnji lider Liberalnih demokrata, kasnije visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown u pismima upućenim tadašnjem premijeru Velike Britanije više puta je BiH nazvao “muslimanska domovina”.
U tim pismima on nije spomenuo niti jedan logor i zatvor u kojem su držani i ubijani Srbi niti Hrvati te je vršio pritisak da Britanija reagira zbog zatvora, etničkog čišćenja i izbjegličkih kampova u Republici Srpskoj, navodi se u dokumentima Nacionalnog britanskog arhiva, sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji su objavljeni prošle godine kao dio paketa koji pripadaju korespondenciji tadašnjeg premijera pod nazivom “Korespondencija s liderom liberalnih demokrata”.
Prema ovim dokumentima, koje je objavio ATV, tijekom posjete Republici Srpskoj, u kolovozu 1992. godine Ashdown je napravio kompletan izvještaj o sarajevskom ratištu, o onome što je vidio na koridoru, o tenkovima, avionima i raketama koje posjeduje Vojska Republike Srpske, kao i o zatvorima i izbjegličkim kampovima na Manjači i u Prijedoru.
Nakon te posjete poslao je pismo Radovanu Karadžiću, tadašnjem predsjedniku Republike Srpske, u kojem je naveo da je obišao zatvore na Manjači, u Omarskoj i u Trnopolju, te da se, na osnovu onoga što je vidio, oni ne mogu nazivati koncentracionim logorima.
“Zadovoljan sam što vidim da zapovjednik u kampu poštuje načela Ženevske konvencije, koliko god mu financije dozvoljavaju. Hrana je slaba, a lijekovi nisu adekvatni. Cijenim da je razlog za to što je zemlja u cjelini pogođena sankcijama”, naveo je Ashdown u pismu.
On se osvrnuo i na priču o koncentracionim kampovima u Srpskoj, gdje je naglasio “da je prema onome što je on vidio, bilo neodgovorno i netočno nazvati te kampove koncentracionim”.
Dva mjeseca nakon toga, u pismu tadašnjem premijeru Velike Britanije on je naveo da su Srbi svojim avionima napali civilne ciljeve i to kazetnim bombama britanske proizvodnje, kao i da su spremni da se usprotive Rezoliciji UN-a, čak i pod prijetnjama američkom avijacijom.
U tim pismima nije spomenuo nijedan logor i zatvor u kojem su držani i ubijani Srbi, te je vršio pritisak da Britanija reagira zbog zatvora, etničkog čišćenja i izbjegličkih kampova u Republici Srpskoj.
Ashdown u pismu upućenom premijeru 3. travnja 1993. godine piše da je samo pitanje vremena kada će Srbi “pregaziti” Srebrenicu i njenih 60.000 stanovnika muslimanske vjeroispovijesti, čime će izgubiti podršku za provođenje Vance-Ovenovog plana.
Taj plan je predviđao decentraliziranu BiH podijeljenu u deset pokrajina, koje bi imale nadležnosti nad unutarnjim poslovima i obrazovanjem, a bile bi formirane po etničkom principu, dok bi glavni grad Sarajevo bio demilitarizirani distrikt sa sjedištem centralne vlade.
Samo jedanaest dana kasnije, Asdownn piše kako žali što Britanija nije spremna da poduzme akciju da zaštiti pad Srebrenice i njenih 40.000 muslimana u srpske ruke.
U tom pismu podržao je ojačavanje i strože provođenje sankcija.
