Prije točno 76 godina, Vijećnici ZAVNOBIH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

Za predsjednika Prezidija izabran je bijeljinski liječnik Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za tajnika je izabran Hasan Brkić.

Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.

Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. srpnja 1944. godine, biti donesen još jedan važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su garantirani: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i tiska, osobna i imovinska sigurnost građana, te sloboda privatne inicijative u gospodarskom životu, kao i ravnopravnost žene s muškarcem.