× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Miroslav Tuđman

miro tudjman

 

U prošlom tjednu objavljena je knjiga zastupnika u Hrvatskom saboru, prof. dr. Miroslava Tuđmana, „Haaški krivolov – analiza dokaza o ciljevima zajedničkog zločinačkog poduhvata u predmetu IT 0474.

Tuđman je na 28. obljetnici utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg Bosne, u HD Herceg Stjepan Kosača održao predavanje na temu „Herceg-Bosna i novi europski poredak”. On je, između ostaloga kazao da je tadašnji predsjednik Predsjedništva BIH, Alija Izetbegović, odbio ponudu Franje Tuđmana da Hrvatska, Slovenija i BiH zajednički proglase nezavisnost.

Tuđman je mišljenja da je 18. 11. 1991. godine vrlo važan datum jer su se dogodila dva događaja, s istom porukom i s istim učincima; pad Vukovara i formiranje HZ HB.

„Formiranje Herceg-Bosne i HVO-a imalo je učinak u zaustavljanju agresije jugo-komunističke vojske na BiH i hrvatski narod u BiH, ali je isto tako zaustavljeno komadanje Hrvatske i potencijalni proboj JNA u Dubrovnik, Zadar i Split“, rekao je Tuđman. Zastupnik u Hrvatskom saboru i prvi ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije (HIS) smatra da je formiranje Herceg-Bosne poslalo političku poruku da Hrvati u BiH neće odustati od svoje slobode i da će odlučivati o svojoj sudbini.

„Sloboda i samostalnost samo 50 posto ovise od volje i želje naroda, a 50 posto od međunarodnih okolnosti“, rekao je Tuđman. Napominje da se te međunarodne okolnosti vrlo rijetko mijenjaju, a to se prema prof. Tuđmanu u 20 stoljeću zbilo tri puta; nakon okončanja I. i II. svjetskog rata te nakon pada željezne zavjese.

„Moramo biti svjesni da zakonitosti u međunarodnom poretku odgovaraju zakonitostima u prirodi. To je nešto što određuje sudbinu i budućnost mnogih naroda. Trebamo biti svjesni da nisu svi željeli te promjene jer je to nužno značilo i promjenu ravnoteže u međunarodnim odnosima i zbog toga su oni bili protiv raspada Jugoslavije“, ističe Tuđman.

On je citirao tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Douglasa Hogga koji je kazao da je Jugoslavija jedini okvir unutar kojega je moguće zadržati mir među balkanskim plemenima.

Kaže da je Franjo Tuđman jedini povjesničar koji je još 1968. godine predvidio svijetlu budućnost malih naroda koji neće biti dijelom jednoga ili drugoga bloka nego je njihova budućnost unutar zajednice suverenih i samostalnih država.

Miroslav Tuđman je obznanio da je hrvatsko i slovensko vodstvo predlagalo Aliji Izetbegoviću, odnosno njegovim predstavnicima Adilu Zulfikarpašiću i Muhamedu Filipoviću odlaganje objavljivanja proglasa o samostalnosti, ako bi zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom to isto učinila BiH.

„Predsjednik Tuđman je tada rekao da će Hrvatska biti spremna odložiti proglašenje svoje odluke o suverenosti samostalnosti, od 25 lipnja, ako bi se i BiH pridružila da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom istog dana proglasi suverenost. Izetbegović je to odbio i on je nakon toga, u osmom mjesecu 1991. sklopio historijski sporazum sa Srbima. Znači, kalkulirao je s opcijama“, rekao je Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Tuđman je podsjetio na mišljenje Badinterove komisije za BiH koja je kazala da pravo naroda na samoodređenje ne može dovesti do promjene granice kakve postoje u trenutku neovisnosti, osim ako bi postojao suprotan sporazum zainteresiranih strana.

„Na djelu su bile tri oprečne koncepcije BiH; unitarna, koji su zagovarali Muslimani. Srbi su zagovarali ostanak u Jugoslaviji ili državnu zajednicu sa Srbijom. Hrvatska politika i HZ HB zagovarala je federaciju tri entiteta tako da je to bilo jedino racionalno rješenje krize, ali nažalost do toga nije došlo“, rekao je Miroslav Tuđman dodajući da je prvi hrvatski predsjednik još 1992. zagovarao da NATO izvrši udar na agresora na BiH što bi prisililo zaraćene strane na donošenje rješenja mirnim putem“, rekao je Tuđman.

Dodaje da treba otvoreno kazati kako je Bil Clinton, bivši predsjednik SAD-a, tri tjedna nakon inauguracije primio Aliju Izetbegovića te mu je tom prilikom kazao kako je protiv Vance-Owenovog plana te kako će podržati muslimansku politiku u BiH.

„Clinton je kazao da je to učinio kako se više ne bi govorilo da Amerika u cijelom svijetu ratuje protiv muslimana“, napomenuo je Tuđman.

Tuđman naglašava da na Washingtonski i Daytonski sporazum treba gledati kao na kompromis između SAD-a i europskih saveznika. Ističe da je konstanta međunarodne politike da ne podržava pokrete koji zahtijevaju autonomiju i neovisnost jer takve težnje narušavaju trenutne odnose u međunarodnom poretku. (primjer Katalonije, Škotske, i kurdskog pokreta za neovisnost).

Tuđman drži da je presuda hercegbosanskoj šestorci u Haagu u mnogome bila određena međunarodnim odrednicama jer se kroz odnos unutar suda može vidjeti kolebanje oko prihvaćanja ili neprihvaćanja tzv UZP-a. Ističe da se iz presude vidi da oni dokumenti koji su prihvaćeni, a u suprotnosti su s optužnicom, uopće nisu razmatrani u konačnoj presudi.

- To su oni odnosi koji se reflektiraju na budućnost tronacionalne BiH, ali i zahtjeve za nezavisnost drugih autonomnih pokreta u Europi, rekao je Tuđman.

Zastupnik u Hrvatskom saboru kazao je da unitaristička i hegemonistička bošnjačka politika, nasuprot srpske separatističke, vodi rastakanju i kraju BiH.

„BiH ima budućnost kao zajednica tri ravnopravna konstitutivna naroda s takvim ustrojem koji garantira opstojnost hrvatskog naroda. Paradoks je da su jedino Hrvati, kao najmalobrojniji narod, garancija opstojnosti BiH pod uvjetom da se Hrvatima i ustavno i stvarno zajamče opstojnost i ravnopravnost. To je bila i ostala zadaća HZ HB, i to je jedina politika koja se treba voditi kako bi Hrvatski narod mogao opstati u Herceg Bosni i BiH“, zaključio je Tuđman.

 

artinfo.ba/ap

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Miroslav Tuđman

miro tudjman

 

U prošlom tjednu objavljena je knjiga zastupnika u Hrvatskom saboru, prof. dr. Miroslava Tuđmana, „Haaški krivolov – analiza dokaza o ciljevima zajedničkog zločinačkog poduhvata u predmetu IT 0474.

Tuđman je na 28. obljetnici utemeljenja Hrvatske Zajednice Herceg Bosne, u HD Herceg Stjepan Kosača održao predavanje na temu „Herceg-Bosna i novi europski poredak”. On je, između ostaloga kazao da je tadašnji predsjednik Predsjedništva BIH, Alija Izetbegović, odbio ponudu Franje Tuđmana da Hrvatska, Slovenija i BiH zajednički proglase nezavisnost.

Tuđman je mišljenja da je 18. 11. 1991. godine vrlo važan datum jer su se dogodila dva događaja, s istom porukom i s istim učincima; pad Vukovara i formiranje HZ HB.

„Formiranje Herceg-Bosne i HVO-a imalo je učinak u zaustavljanju agresije jugo-komunističke vojske na BiH i hrvatski narod u BiH, ali je isto tako zaustavljeno komadanje Hrvatske i potencijalni proboj JNA u Dubrovnik, Zadar i Split“, rekao je Tuđman. Zastupnik u Hrvatskom saboru i prvi ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije (HIS) smatra da je formiranje Herceg-Bosne poslalo političku poruku da Hrvati u BiH neće odustati od svoje slobode i da će odlučivati o svojoj sudbini.

„Sloboda i samostalnost samo 50 posto ovise od volje i želje naroda, a 50 posto od međunarodnih okolnosti“, rekao je Tuđman. Napominje da se te međunarodne okolnosti vrlo rijetko mijenjaju, a to se prema prof. Tuđmanu u 20 stoljeću zbilo tri puta; nakon okončanja I. i II. svjetskog rata te nakon pada željezne zavjese.

„Moramo biti svjesni da zakonitosti u međunarodnom poretku odgovaraju zakonitostima u prirodi. To je nešto što određuje sudbinu i budućnost mnogih naroda. Trebamo biti svjesni da nisu svi željeli te promjene jer je to nužno značilo i promjenu ravnoteže u međunarodnim odnosima i zbog toga su oni bili protiv raspada Jugoslavije“, ističe Tuđman.

On je citirao tadašnjeg britanskog ministra vanjskih poslova Douglasa Hogga koji je kazao da je Jugoslavija jedini okvir unutar kojega je moguće zadržati mir među balkanskim plemenima.

Kaže da je Franjo Tuđman jedini povjesničar koji je još 1968. godine predvidio svijetlu budućnost malih naroda koji neće biti dijelom jednoga ili drugoga bloka nego je njihova budućnost unutar zajednice suverenih i samostalnih država.

Miroslav Tuđman je obznanio da je hrvatsko i slovensko vodstvo predlagalo Aliji Izetbegoviću, odnosno njegovim predstavnicima Adilu Zulfikarpašiću i Muhamedu Filipoviću odlaganje objavljivanja proglasa o samostalnosti, ako bi zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom to isto učinila BiH.

„Predsjednik Tuđman je tada rekao da će Hrvatska biti spremna odložiti proglašenje svoje odluke o suverenosti samostalnosti, od 25 lipnja, ako bi se i BiH pridružila da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom istog dana proglasi suverenost. Izetbegović je to odbio i on je nakon toga, u osmom mjesecu 1991. sklopio historijski sporazum sa Srbima. Znači, kalkulirao je s opcijama“, rekao je Miroslav Tuđman, sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Tuđman je podsjetio na mišljenje Badinterove komisije za BiH koja je kazala da pravo naroda na samoodređenje ne može dovesti do promjene granice kakve postoje u trenutku neovisnosti, osim ako bi postojao suprotan sporazum zainteresiranih strana.

„Na djelu su bile tri oprečne koncepcije BiH; unitarna, koji su zagovarali Muslimani. Srbi su zagovarali ostanak u Jugoslaviji ili državnu zajednicu sa Srbijom. Hrvatska politika i HZ HB zagovarala je federaciju tri entiteta tako da je to bilo jedino racionalno rješenje krize, ali nažalost do toga nije došlo“, rekao je Miroslav Tuđman dodajući da je prvi hrvatski predsjednik još 1992. zagovarao da NATO izvrši udar na agresora na BiH što bi prisililo zaraćene strane na donošenje rješenja mirnim putem“, rekao je Tuđman.

Dodaje da treba otvoreno kazati kako je Bil Clinton, bivši predsjednik SAD-a, tri tjedna nakon inauguracije primio Aliju Izetbegovića te mu je tom prilikom kazao kako je protiv Vance-Owenovog plana te kako će podržati muslimansku politiku u BiH.

„Clinton je kazao da je to učinio kako se više ne bi govorilo da Amerika u cijelom svijetu ratuje protiv muslimana“, napomenuo je Tuđman.

Tuđman naglašava da na Washingtonski i Daytonski sporazum treba gledati kao na kompromis između SAD-a i europskih saveznika. Ističe da je konstanta međunarodne politike da ne podržava pokrete koji zahtijevaju autonomiju i neovisnost jer takve težnje narušavaju trenutne odnose u međunarodnom poretku. (primjer Katalonije, Škotske, i kurdskog pokreta za neovisnost).

Tuđman drži da je presuda hercegbosanskoj šestorci u Haagu u mnogome bila određena međunarodnim odrednicama jer se kroz odnos unutar suda može vidjeti kolebanje oko prihvaćanja ili neprihvaćanja tzv UZP-a. Ističe da se iz presude vidi da oni dokumenti koji su prihvaćeni, a u suprotnosti su s optužnicom, uopće nisu razmatrani u konačnoj presudi.

- To su oni odnosi koji se reflektiraju na budućnost tronacionalne BiH, ali i zahtjeve za nezavisnost drugih autonomnih pokreta u Europi, rekao je Tuđman.

Zastupnik u Hrvatskom saboru kazao je da unitaristička i hegemonistička bošnjačka politika, nasuprot srpske separatističke, vodi rastakanju i kraju BiH.

„BiH ima budućnost kao zajednica tri ravnopravna konstitutivna naroda s takvim ustrojem koji garantira opstojnost hrvatskog naroda. Paradoks je da su jedino Hrvati, kao najmalobrojniji narod, garancija opstojnosti BiH pod uvjetom da se Hrvatima i ustavno i stvarno zajamče opstojnost i ravnopravnost. To je bila i ostala zadaća HZ HB, i to je jedina politika koja se treba voditi kako bi Hrvatski narod mogao opstati u Herceg Bosni i BiH“, zaključio je Tuđman.

 

artinfo.ba/ap

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više