“Rješenje nije neka ‘građanska’ jedinstvena BiH, rješenje je BiH koja upravo poštuje svoje različitosti. No, ne vjerujem da se to može postići bez neke nove međunarodne konferencije, nekog Dayton II. Asimetrično ustrojstvo gdje je s jedne strane jaka Republika Srpska, a s druge strane slaba Federacija sastavljena od 10 malih kantona/županija ne može biti stabilno.Položaj Hrvata nije dobar. Način na koji je pobijedio Željko Komšić sigurno nije pripomogao da se Hrvati osjećaju politički ravnopravno. A ono što je bitno postići je upravo da se sva tri naroda osjećaju politički ravnopravno. Višenacionalna država ako želi dugotrajnu stabilnost mora postići da sve svi osjećaju uključeni sa svojim predstavnicima ili izravno u politički život”, komentirao je Goran Vojković, kolumnist Indexa za Dnevnik.ba.
Goran Vojković, kolumnist portala Index.hr za Dnevnik.ba je govorio o položaju Hrvata u BiH, novoj SDA-ovoj Deklaraciji, fenomenu Komšić, BiH kao nestabilnoj državi.
Rješenje nije građanska i jedinstvena BiH
„Pogledajte Švicarsku. Kantoni su dosta različiti. Ali poštuju te svoje različitosti i specifičnosti. I zato su uspješni. Rješenje nije neka ‘građanska’ jedinstvena BiH, rješenje je BiH koja upravo poštuje svoje različitosti. No, ne vjerujem da se to može postići bez neke nove međunarodne konferencije, nekog Daytona II“, komentirao je Vojković novu Programsku deklaraciju SDA prema kojoj je BiH zamišljena kao Republika BiH građanskog uređenja.
Prema Vojkovićevoj ocjeni, BiH je u svakom slučaju nestabilna država.
„Asimetrično ustrojstvo gdje je s jedne strane jaka Republika Srpska, a s druge strane slaba Federacija sastavljena od 10 malih kantona/županija ne može biti stabilno. Dayton je zaustavio rat, ali nije stvorio model trajnog i uspješnog razvoja. Zato se bitna pitanja prelamaju tek kada se međunarodna zajednica izravno uključi. Tako se ne može razvijati država“, izjavio je.
Istaknuo je i kako je bitno postići da se sva tri naroda u BiH osjećaju politički ravnopravno.
„Položaj Hrvata nije dobar, o tom barem opsežno pišu hrvatski mediji u BiH. Način na koji je pobijedio Željko Komšić sigurno nije pripomogao da se Hrvati osjećaju politički ravnopravno. A ono što je bitno postići je upravo da se sva tri naroda osjećaju politički ravnopravno. Višenacionalna država ako želi dugotrajnu stabilnost mora postići da sve svi osjećaju uključeni sa svojim predstavnicima ili izravno u politički život“, kazao je Vojković.
BiH izvor nestabilnosti za sebe i za druge države
Belgijski model ustroja države često se u javnostima spominje kao moguće rješenje bh. krize, međutim, Vojković je istaknuo da Belgija kao monarhija ima integracijski element u vidu kralja, te da ne zna koga bi okrunili u BiH.
„Što se tiče Belgije, ima i ona svojih ozbiljnih nacionalnih problema, pa prije nekoliko godina je bila 589 dana bez Vlade! Ono što drži Belgiju je činjenica da su među najbogatijim državama svijeta, a kako je rekao Rambo Amadeus: “Nacionalizam je tema do 300 eura prihoda mjesečno. Njima se servira ta priča.” E Pa Belgija vam je među najbogatijim zemljama svijeta, i ima problema“, kazao je.
Vojković je, također, istaknuo, govoreći u kontekstu islamskog terorizma i povratak bivših vojnika ISIL-a bošnjačke nacionalnosti u BiH, kako je ovakva BiH prvo izvor nestabilnosti za sebe, pa onda i za druge.
„U siromašnoj zemlji gdje ljudi ne vide budućnost, počinju se stvarati svakakvi ekstremizmi, povijesno ima puno i previše takvih primjera. Mali je korak od nezaposlenih mladih ljudi, ljudi koji ne vide budućnosti, do ljudi koji prihvaćaju razne ekstremne ideologije“, kazao je.
Smatra i kako službeni Zagreb neće previše o tome javno pričati, ali sigurno se stvari nadziru.
„Hrvatska je članica NATO-a, sigurno da se informacije razmjenjuju i na policijskoj i na vojnoj razini“, ocijenio je.
Službeni Zagreb nadzire probleme s ISIL-ovim povratnicima
Političko Sarajevu je u svojevrsnoj kampanji protiv Republike Hrvatske – Pelješki most, migrantska kriza, imovina, samo su neke od „spornih“ tema. Ministar sigurnosti BiH, Dragan Mektić, nedavno je kazao kako se hrvatska policija na granici ponaša protuzakonito da će „BiH po cijenu konflikta zaustaviti njihov ulazak u BiH“ u kontekstu migrantskih kampova u Bihaćkoj krajini.
„Na tom dijelu granica je jasna, svaka zemlja ima ovlasti na svom teritoriju. Danas uz sve ove mobitele i dronove i GPS vjerujem da nikome nije teško dokazati bilo čije neprimjereno postupanje, bilo koje od strana, i oko toga izvijestiti javnost, a ako je nešto teže i odgovarajuće međunarodne institucije“, kazao je.
Vojković, pak, istaknuo kako bošnjački političari pričaju stalno o Hrvatskoj, na isti način zašto srpski političari pričaju o Hrvatskoj, a hrvatski o Srbiji. „Nemaju ponuditi ništa novog narodu, pa se nudi nacionalni ponos i povijesne priče. To je najjeftinije, a narod dovoljno zabavi da ne pita zašto ništa od razvoja i zašto su nas u životno standardu preskočile ex-socijalističke zemlje kojima smo se nekada smijali“, istaknuo je.
Ipak, smatra kako će u budućnosti nastati i novi problemi jer je Hrvata, općenito, sve manje.
„Hrvati napuštaju i Hrvatsku, izgubili smo 300.000 ljudi od ulaska u EU, pa naravno da će i BiH, napuštat će je svi koji mogu doći do hrvatske putovnice. Njemačkoj nedostaje radnika. Da ne spominjemo da za 5 godina rada u Njemačkoj osiguravate sebi veću mirovinu nego za puni staž u BiH“, kazao je Vojković u razgovoru za Dnevnik.ba
„Sjetite se koliko je mrtvih donijela građanska ideja u Jugoslaviji“
Podsjetimo, Vojković je ranije povodom trećeg mandata Željka Komšića, nametnutog bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u svojoj redovitoj kolumni na Indexu napisao kako se „ustavni ustroj Bosne i Hercegovine treba mijenjati – kroz tri entiteta, za svaki narod svoj ili drugačije, ali ovo očigledno ne ide. I dodatno – BiH nije Amerika. Pobjeda Komšića govori da te ravnopravnosti nema. Ne može čovjek koji je dobio nekoliko desetaka glasova u hrvatskim gradovima reći da predstavlja sve Hrvate. A još kada u nastupnom govoru govori o tužbi prema Hrvatskoj oko granica i Pelješkog mosta (koji ni na koji način ne smeta BiH), traži samo kavgu za malo vlasti”, te da se „hrvatska politika mora probuditi i postati jasna oko BiH. Hrvatima tamo treba pomoći, ali ne trpanjem novca u projekte u BiH, već ostvarivanjem ustavne i nacionalne ravnopravnosti kako bi se mogli razvijati i graditi svoju sudbinu u toj dragoj i nama susjednoj zemlji. Vrijeme je jer skoro, ako se ovako nastavi pitanje je koliko će tamo ostati Hrvata, a onda ćete tek gledati kakve će se ideje i ekstremizmi početi pojavljivati. BiH mora ostati država triju naroda jer ako ćemo govoriti o građanskoj BiH, onda se odmah sjetite koliko je mrtvih donijela ta ideja u Jugoslaviji“.
G. L. / Dnevnik.ba