Izvođači radova na zeničkoj zaobilaznici koridora 5c spojili su desni vijadukt, zvanično najviši na dionici puta kroz Bosnu i Hrecegovinu. Stručnjaci smatraju da je to svijetli primjer u odnosu na brojne izgrađene nefunkcionalne dionice u BiH. Ekipa N1 televizije boravila je danas na gradilištu zeničke zaobilaznice.

Visina vijadukta Babina rijeka je 120 a dužina 365 metara. Njegova gradnja trajala je dvije godine i 7 mjeseci. Iz Autocesta Federacije kažu zbog problematične konfiguaracije terena na tom dijelu. Ovisno od pojedinih faza na vijaduktu radilo je između 70 do 150 radnika.

Desni vijadukt zaobilaznice sa 120 metara visine je ujedno i najviši vijadukt koji će biti izgrađen na dionici koridora 5c. Pored toga u toku je izgradnja i lijevog vijadukta, koji će biti duži od desnog, a njegova izgradnja se planira do mrata sljedeće godine

Lijevi vijadukt iznosiće 390 metara, a nakon njegovog završetka, prelazi se na izgradnju problematične zone Vijadukta Pehare koji će iznositi 165 metara a ispod kojeg se nalazi tlo podložno klizištima. Dalje slijedi izgrađeni tunel Ričice od 620 metara, zatim Vijadukt Ričice 180 metara i tunel Pečuj od kilometar. Svime ovim biće kompletirana poddionica Klopče – Donja Gračanica od 5,8 kilometara koja bi trebala biti završena do kraja 2020. godine. Međutim najzahtijevniji dio svakog vijadukta su stubovi.

"Jedna od najkomplikovanijih faza ovog vijadukta je izgradnja stubnih mjesta. Mi se trenutno nalazimo na stubnom mjestu S1, čija je visina stubova 80 metara. Osim ove visine stubova koju mi vidimo imamo još 18 metara temelja koji je izgrađen u zemlji. Širina odnosno promjer tih temelja je 12 metara, dok smo ukupno potrošili oko 2 hiljade kubika betona", kazao je Reuf Kadrić, Autoceste FBiH.

Sa druge strane i stručnjaci pozdravljaju najviši vijadukt u BiH, apelirajući da se intenzivnije radi na završetku zeničke zaobilaznice koja će odmah moći biti puštena u promet. Međutim ono što zabrinjava kažu jesu projekti na autocesti koridora 5c koji se trenutno grade ili su izgrađeni a nemaju danas svoju funkciju.

"Prije svega mislim na Sviilaj Odžak koji danas nema funkciju a izgrađen je prije 3-4 godine pušten u nekakav promet. Promet koji nemamo u proteklih godinu dana. Imamo na jugu izgrađene dionice, sad novu dionicu gradimo koje neće imati funkciju, znači ovo što je funkcionalno je zenička zaobilaznica to je davno zagovarano. Tarčin-Konjic zagovaramo dvije godine. To bi trebalo intenzivnije graditi", kazao je Osman Lindov, Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA.

Struka dodaje da su donesene pogrešne odluke pri prioritetima gradnja. Kao jedan od primjera navode da se počela gradnja brze ceste za Goražde, a nije prema Lašvanskoj dolini i Krajini. Poručuju da će privreda BiH da trpi zbog loših poteza i nestručnih i drugih kriterija. Svi su saglasni da desni vijadukt Babina rijeka može biti dobar primjer da i bh. firme su konkrenten i onim evropskim.