Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da današnja posebna sjednica predstavlja afirmaciju interesa i prava Srpske, pogotovo kada dođe do preglasavanja, te istaknuo kako će uvijek koristiti pravo zaštite vitalnog entitetskog interesa ako bude ugrožen.

- Narodna skupština je mjesto naše zaštite, a ne institucije BiH. Prvi put koristim pravo zaštite vitalnog entitetskog interesa i uvijek ću ga koristiti ako bude ugrožen - poručio je Dodik u uvodnom obraćanju sjednice na kojoj će biti razmatran Prijedlog odluke o potvrđivanju njegove izjave po kojoj je zaključak o prihvaćanju zvaničnog stava BiH o nastavku izgradnje mosta Komarna-Pelješac, donesen bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva, veoma štetan po vitalne interese Srpske.

On je svoje današnje obraćanje počeo citiranjem člana Ustava BiH prema kojem član Predsjedništva koji nije suglasan s nekom odlukom Predsjedništva može izjaviti kako je ona štetna po vitalne interese entiteta za teritoriju s koje je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana od njenog usvajanja.

- Takva odluka se odmah upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je takvu izjavu dao član s te teritorije. Ako je ta izjava potvrđena dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju, osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu - naveo je Dodik.

On je podsjetio kako je ovu ustavnu odredbu već koristio srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kada je ranije preglasavan.

Dodik je poručio kako se, primjenjujući ovu ustavnu odredbu, iskazuje i potvrđuje volja za poštovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i zalaganje za BiH kao zajednicu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, onako kako i piše u Ustavu BiH, a ne u odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH kao instrumenata kršenja i prekrajanja Dejtonskog sporazuma.

- BiH je nastala na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz nekoliko ključnih odredaba Ustava BiH koje podrazumijevaju dogovor entiteta i predstavnika konstitutivnih naroda - rekao je Dodik.

On je pojasnio kako su u Ustav BiH ugrađeni mehanizmi zaštite prava entiteta i naroda, poput entitetskog glasanja u Zastupničkom domu, sastava Vijeća naroda po pet predstavnika konstitutivnih naroda i glasanja po nacionalnim klubovima, srazmjerne zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda i s teritorije entiteta u Vijeću ministara na nivou BiH.

- Јedan od tih mehanizama je i suprotstavljanje članova Predsjedništva BiH odlukama donesenim preglasavanjem od druga dva člana, kao štetnim po vitalni interes entiteta. To se razlikuje u odnosu na mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Srba, Bošnjaka i Hrvata u Parlamentarnoj skupštini. Ovi pojmovi se često brkaju, pa se sve podvodi pod zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, što nije točno - naveo je Dodik.

On je rekao kako je predmet današnje rasprave zaštita vitalnog interesa entiteta - Republike Srpske, a ne zaštita vitalnog nacionalnog interesa.

- BiH je uspostavljena mirovnim sporazumom i njegovim aneksima, a može postojati i opstati na osnovu dogovora. Sve što je nametnuto, doneseno preglasavanjem, uz podvale i prevare visokih predstavnika, nije trajno. Trebali bi svi to imati u vidu - i predstavnici naroda i predstavnici međunarodne zajednice - napomenuo je Dodik.

On je podsjetio da prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH ima nadležnost za vođenje vanjske politike, ali u slučaju kada jednog člana Predsjedništva preglasaju druga dva, posljednju riječ imaju entiteti i njihove skupštine.

- Zato je BiH zajednica entiteta, a ne unitarna država - naglasio je Dodik.

On je konstatirao da Narodna skupština Republike Srpske nesporno ima propisanu i definiranu ustavnu nadležnost i specifičnu ulogu u donošenju odluka, odnosno utvrđivanju zvaničnih stavova BiH.

- To znači da se niti jedna odluka koja je donesena preglasavanjem i o kojoj je pokrenut postupak zaštite vitalnog interesa entiteta ne može smatrati usvojenom i konačnom sve dok se ne završi procedura propisana Ustavom BiH, a koja podrazumijeva izjašnjenje Narodne skupštine Republike Srpske o izjavi člana Predsjedništva iz Republike Srpske - dodao je Dodik.

On je pojasnio da budući da se kao srpski član Predsjedništva nije mogao složiti sa zaključkom koji su preglasavanjem usvojila druga dva člana, odlučio da Narodnoj skupštini Srpske uputi izjavu da donošenje zaključka Predsjedništva BiH kojim je osporena izgradnja mosta Komarna-Pelješac u Hrvatskoj glasovima Šefika Džaferovića i Željka Komšića, na dan kada je potpisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške, ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo usmjerena na Hrvatsku, već se indirektno želi ugroziti spomenuti projekt koji je od vitalnog interesa za Srpsku.

- Izgradnja mosta kod Gradiške u Republici Srpskoj je od posebnog vitalnog interesa za Republiku Srpsku, ali i za BiH, imajući u vidu da se radi o jednom od najznačajnijih graničnih prelaza prema Hrvatskoj i Europskoj uniji, preko koga se odvija skoro polovina prekogranične razmjene i vrlo važne putničke komunikacije. Političke igre i podmetanje koja su usmjerena na pokušaje da se predstavi da srpski član Predsjedništva podriva interese BiH i šteti njenim pravima su deplasirani, dok suštinski problem podrivanja suvereniteta BiH leži u donošenju odluka preglasavanjem, zanemarivanju interesa jednog, pa čak i dva od tri konstitutivna naroda u BiH - naglasio je Dodik.

Nema ni sreće ni napretka ni za koga u BiH kao tronacionalnoj zemlji, kaže Dodik, ako se pokušavaju nametati odluke političkih predstavnika jednog naroda drugim narodima. Godinama su to činili visoki predstavnici i OHR ispunjavajući želje bošnjačkih struktura za stvaranjem unitarne BiH.- Približavamo se tridesetoj godišnjici završetka rata u BiH, a živimo u stalnom trvenju i pokušajima majorizacije Bošnjaka nad Srbima i Hrvatima. Zamislite sada Europu 1975. godine i stupnju suradnje i integracija koju je ostvarivala trideset godine od završetka drugog svjetskog rata, u odnosu na sadašnju BiH i prijetnje ratom i proizvodnjom oružja „za ne daj bože“, kao kaže Bakir Izetbegović. Neostvareni ratni ciljevi Alije Izetbegovića odavno proklamirani njegovom Islamskom deklaracijom, potvrđuje i konstatacija bivšeg reisa Islamske zajednice Mustafe Cerića, da su „svi narodi raspadom Јugoslavije dobili svoje države, osim Bošnjaka" - ističe Dodik.

To znači, dodaje on, da za Bošnjake Dejtonska BiH nije prihvatljiva, već stalnim djelovanjem treba otimati nadležnosti Republici Srpskoj i neustavno prenositi na nivo BiH, istovremeno oduzimajući pravo na ravnopravnost Hrvatima u Federaciji BiH koja je prvobitno nastala kao Muslimansko-Hrvatska Federacija na paritetnom odlučivanju.

- Prošla su vremena nametanja bošnjačke istine o građanskom ratu u BiH, a da svi ostali moraju da ćute. Nema više šutanja, jer vrijeme prolazi zbog nečije blindirane pameti koja još živi u prošlom ratu, prizivajući nove sukobe. BiH može postojati i opstati kao dejtonska tvorevina ili je neće biti. Čini se da svakim danom uz djelovanje bošnjačkih predstavnika i političkog Sarajeva, BiH ide ka nepovratnom putu prestanka. Pritom rata neće biti, ali neće biti ni BiH, ako izborni pobjednici i legitimni predstavnici Srba i Hrvata ne budu u mogućnosti provoditi demokratsku volju ta dva naroda - naglasio je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je na kraju izlaganja pozvao narodne poslanike da potvrde njegovu izjavu da je zaključak Predsjedništva štetan po vitalni interes Republike Srpske, čime će, kako je naglasio, biti spriječeno stupanje na snagu osporenog Zaključka Predsjedništva BiH.

dnevnik.ba