SDA i SBB riješile sporove oko imenovanja
Vlada Federacije BiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna Federacije BiH za 2019. godinu. Ovom odlukom predviđeno je povećanje Proračuna za oko 48 milijuna KM, skoro dva posto te će iznos ukupnog Proračuna biti 2,7 milijardi KM. Nastavkom dobre prakse upravljanje sredstvima, koja podrazumijeva restriktivnu proračunsku te ograničavanje javne potrošnje, račun financiranja smanjen je za 300 milijuna KM, istaknuli su ovom prilikom predlagatelji odluke, predstavnici federalnog ministarstva financija.
Dio odluke o izmjenama i dopunama Proračuna, je i novi način raspodjele sredstava. Najviše, preko 300 milijuna bit će potrošeno za projekte putne infrastrukture. Naime, predloženim izmjenama i dopunama Proračuna FBiH za 2019. godinu planirana su sredstva za izgradnju putne infrastrukture, autocesta, i brzih cesta,, od čega se 151,5 milijuna KM odnosi na povrat sredstava u Proračun FBiH na poseban račun za upravljanje razvojnim sredstvima u okviru Jedinstvenog računa riznice. Na istom podračunu će biti alocirana sredstva iz tzv. klirinškog duga od 107 milijuna KM, koja su ostala neutrošena u Proračunu FBiH za 2018. godinu, a iz kojih će biti financirani projekti izgradnje brze ceste Lašva - Nević polje, izgradnja Južne obilaznice Mostara kao i Sarajevska obilaznica. Planirana su i dodatna sredstva za izgradnju putne infrastrukture u iznosu od 45 milijuna KM, a odnose se na dividendu JP Elektroprivreda BiH. Ova sredstva će biti korištena za izgradnju tunela Hranjen prema Goraždu. Usvojenim izmjenama i dopunama, u Proračunu je osigurano 25 milijuna KM za provedbu Zakona o razvojačenim braniteljima kojeg je Vlada F BiH utvrdila u svibnju ove godine, a planira ga zajedno s Odlukom i izmjenama i dopunama Proračuna F BiH za 2019. uputiti u parlamentarnu proceduru, zajedno sa zahtjevom za žurnim sazivanjem sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH. Od usvojenih izmjena i dopuna Proračuna koriste će imati i niže razine vlasti, županije i općine, kojima je namijenjeno dodatnih 8 milijuna KM. No, puno više koristi imat državni službenici u Federaciji BiH koji su tužili poslodavca. Za izmirenje obveza iz radnog odnosa po sudskim odlukama u cijelosti (glavnica, zatezna kamata i troškovi postupka) planirano je osam milijuna KM, dok je 17 milijuna KM predviđeno za izmirenje obveza po osnovu izvansudskih nagodbi.
Vlada Federacije BiH, uz ostalo, utvrdila je i Nacrte zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva u FBiH, o zaštiti zraka, te o izmjenama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova.
Utvrđen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u FBiH, kojim su produženi rokovi do kojeg ovi postupci moraju biti završeni Novopredloženo rješenje je da zahtjev za financijsku konsolidaciju gospodarskog društva s većinskim udjelom državnog kapitala odgovorna osoba podnosi u roku od šest, a ne kao sada pet mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Također je, s dosadašnjeg 10.7.2019. godine, rok do kojeg maksimalno može trajati postupak financijske konsolidacije produžen na 31.12.2021. godine.
Za razliku od ravnatelja Federalne uprave policije čije imenovanje je nedavno skinuto s dnevnog reda s obrazloženjem da se Vlada F BiH u tehničkom mandatu ne bi smjela baviti imenovanjima, na jučerašnjoj sjednici prošlo je nekoliko imenovanja. Između ostalog i Zilhe Ademaj, bivše ministrice zdravstva Sarajevske županije i aktualne vršiteljica dužnosti direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja ove županije čije je imenovanje ranije uzrokovalo sukob između SDA i SBB i prekid sjednice. Ademaj je ovaj put bez rasprave imenovana za zamjenicu ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, dok je ravnateljica dr. Vlatka Martinović. Za direktora Federalnog zavoda za statistiku imenovan je Emir Kremić, za direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović, za direktora Agencije za državnu složbu FBiH Refik Begić te za direktora Federalnog zavoda za poljoprivredu Omer Kurtović. Činjenica da su u tehničkom mandatu ovaj im put nije bilo sporna. Ljubav između SDA i SBB očito ponovno cvjeta, a plod te ljubavi mogla bi biti konačno formirana parlamentarna većina u Federaciji BiH, odnosno usuglašen dio većine koji se odnosi na bošnjačke stranke.
Matija Perić
