Zahvale i počast kotorvaroškim braniteljima, narodnom svecu Jozi Furundžiji, biskupu fra Marku Dobretiću
Po prvi put od kako postoji, u Dobretićima, najmanjoj općini u Federaciji BiH, utvrđeni su nazivi ulica, naselja, a uskoro će biti podijeljeno i oko 670 kućnih brojeva.
"U naseljenom mjestu Dobretići utvrdili smo ulice:Biskupa fra Marka Dobretića, Kotorvaroških branitelja, Fra Nikole Bagarića, Kraljice Katarine, Joze Furundžije, Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Hrvatskih branitelja i Fra Miroslava i fra Željka Džaje", kazao je Ivo Čakarić, načelnik Dobretića za Artinfo.ba.
Dobretići su tako jedina općina u Središnjoj Bosni koja je odala zahvalnost Kotorvaroškoj brigadi HVO-a čiji su pripadnici branili Pougarje, a neki od njih kasnije i prostore Središnje Bosne tijekom opsade Armije RBiH. Također, počast je odana i fra Nikoli Bagariću, dobretićkom župniku koji je ubijen 1992. godine kada su JNA i srpske snage napale ovaj kraj. A najpoznatiji narodni svetac, Jozo Furundžija, također, za sada samo u Dobretićima ima ulicu.
Jozo Furundžija je narodni svetac za kojeg se vežu brojne pripovijesti u pučkoj pobožnosti. Etnolog i antropolog Velimir Bugarin ranije je za Artinfo.ba kazao kako je Jozo bio veliki grešnik i psovao Boga, a potom se obratio.
"Pokopan je u selu Orašac u Dobretićima. Ljudi s prostora cijele Središnje Bosne odlazili su na zavjet na njegov grob. Postoji priča kako je jedna žena krenula na zavjet i po neki savjet kod Joze Furundžije. Kao poklon mislila da ponese nov ručnik ali bilo joj ga žao dati. Stoga ponese korišten ali se ubrzo kući vrati po novi, budući da ju je bilo stid dati korišteni. Dolazeći do Joze on joj kaže što nisi ponijela onaj stari.Postoji više pripovijesti o njemu, no u većini njih se ističe da je mogao čitati misli onima koji su mu se obraćali za pomoć. Ovu je priču ispričala svome unuku jedna baka iz Djakovića kod Novog Travnika", istaknuo je Bugarin.
Fra Marko Dobretić (1713.-1784.), jedan je od najpoznatijih Pougaraca, biskup, apostolski vikar i pisac. Srednjoškolsku izobrazbu primio u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju i teologiju studirao u Dalmaciji i Italiji. Od 1740. do 1757. predavao u Firenci filozofiju, dogmatsko i moralno bogoslovlje. God. 1751. u Rimu je neuspjelo branio prava franjevaca iz Bosne od presizanja prekosavskih franjevaca koji su preuzeli vodstvo u provinciji Bosni Srebrenoj. To je uzrokovalo diobu provincija. Bosanska provincija bila je 1757. svedena na kustodiju, D. imenovan prvim kustosom (1757/58) i zatim provincijalom (1758–62). Boraveći 1764. u Fojnici, dospio je u zatvor i sud pred pašom u Travniku. Oslobođen je uz veliku otkupninu. Na provincijskom kapitulu 1768. izabran je ponovno za provincijala (1768–71), a 12. XII. 1772. papa Klement XIV. imenovao ga je eretrijskim biskupom (Eretria na otoku Evvoji u Egejskom moru) i apostolskim vikarom u Bosni i Hercegovini. Dobretićevo djelo "Ćudoredna bogoslovica" važan je moralno-pastoralni priručnik koji otkriva autora kao »čovjeka širokog duhom i otvorenog za sve što vrijedi, pa potjecalo ono odakle god bilo: bilo s Istoka ili sa Zapada, iz Pisma ili iz predaje, iz teološke ili pravne literature« (M. Vrgoč).
Osim toga, na području Dobretića, prema Čakarićevim riječima, utvrđeni su i nazivi naseljenih mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Mijatovići, Milaševci, Melina, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje, Vukovići, Zasavica, Zapeće, Zubovići su nazivi naseljenih mjesta.
"Projekt izrade adresnog registra financirala su Federalna i Županijska geodetska uprava, te Općina Dobretići. Nabavku tabli i kućnih brojeva, njih 670 financirala je Federalna Geodetska uprava. Ugradnju će platiti stanovništvo kroz plaćanje kućnih brojeva, a Općina oznake", kazao je Čakarić.
RI /Artinfo.ba
