Pod pojmom šećer najčešće podrazumijevamo saharozu, molekulu koja se sastoji od dva dijela - glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje našim žilama, a fruktoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i poput nje osigurava brz izvor energije stanicama.
Kada pretjeraš s unosom hrane koja sadrži velike količine šećera poput kolača i drugih slastica, glukoza u krvi prvo doživi nagli i veliki porast iza kojeg slijedi isto takav pad koji može rezultirati umorom, ali i osjećajem gladi iako smo unijeli dovoljno ili čak i previše kalorija.
Šećer opterećuje organizam
Prekomjeran unos šećera opterećuje cijeli organizam, pa tako i imunološki sustav. Studije su pokazale kako je aktivnost fagocita, stanica koje uništavaju štetne tvari, narušena najmanje pet sati nakon prevelikog unosa jednostavnih šećera. Poveznica šećera i dijabetesa
Neumjerenost u konzumaciji šećera nije jedini čimbenik koji dovodi do razvitka šećerne bolesti, međutim, velike epidemiološke studije su otkrile poveznicu između unosa šećera putem slatkih gaziranih pića te drugih namirnica i dijabetesa.
Kako šećer utječe na povećanje tjelesne mase?
Šećer se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a ukoliko su sve zalihe popunjene tada se pretvara u masno tkivo. Konzumacija hrane i sokova koji obiluju šećerom dovodi se u vezu s povišenim indeksom tjelesne mase odnosno, s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću što je poznati čimbenik rizika za dijabetes.
Šećer može utjecati na ranu menopauzu
Kad stanice ne apsorbiraju višak šećera, jetra suvišni šećer pretvara u mast i skladišti ga u potkožnom masnom tkivu, tzv. viscelarnoj masnoći. Ženama to stanje kompliciraju lipociti, mala spremišta estrogena. Višak estrogena uzrokuje dodatno skladištenje masti i nastanak rane menopauze. Inzulinsku rezistenciju prati i sindrom policističnih jajnika, menstrualni ciklusi bez ovulacije i neplodnost
Dijabetes povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara
Oko 65 posto ljudi s dijabetesom umire od srčanih bolesti i moždanog udara.
Odrasle osobe s dijabetesom 2 do 4 puta češće razviju srčana oboljenja i dožive moždani udar u odnosu na osobe bez šećerne bolesti.
Konzumacija šećera povećava rizik za karcinom
Mnoge znanstvene studije povezuju unos šećera i nastanak karcinoma gušterače. Znanstvenici tvrde kako je najvjerojatniji razlog hiperglikemija i hiperinzulinemija. Unosom hrane koja sadrži jednostavne šećere dolazi do naglog povećanja glukoze u krvi i velike potrebe za inzulinom što postepeno dovodi do preopterećenja gušterače i smanjivanja osjetljivosti stanica na inzulin. Visok unos šećera i hrane koja obiluje šećerom dovodi se i u vezu s povećanim rizikom od karcinoma jednjaka, tankog crijeva i pluća.
artinfo.ba | preuzeto sa portala miss7zdrava.24sata.hr
