Boli nas šutnja o zločinima nad Hrvatima Bugojna te glorificiranje Armije BiH čiji pripadnici su ih počinili, poručili preživjeli logoraši
Sutra, na blagdan sv. Josipa, navršit će se četvrt stoljeća otkako su preživjela 294 hrvatska zatočenika koncentracijskog logora tzv. Armije BiH "Stadion" razmijenjena.
U povodu ove obljetnice, priopćenjem za javnost oglasila se Hrvatska udruga logoraša Bugojna. Naglašavaju kako su u logoru otvorenom pod tribinama NK "Iskra" u kojem su hrvatski logoraši mučeni na najokrutnije načine: tučeni kablovima, palicama, lopatama, kundacima i svime što je pripadnicima tzv. Armije BiH došlo do ruku. I 25 godina nakon razmjene boli ih šutnja o zločinima nad Bugojanskim Hrvatima uz istodobno glorificiranje počinitelja.
"Uvjete boravka u logoru 'Stadion' predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili su gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru 'Manjača'. Mi Hrvati previše smo tihi u priči o zločinima koje su počinili pripadici tzv. Armije BiH, dok nam gase medije, izokreću činjenice, negiraju počinjeno, optužuju naše pobijene, ali i nas koji smo utamničeni, mučeni, pa čak i naše nasilno odvedene o čijoj sudbini ni 25 godina poslije ništa ne znamo. Mi i dalje šutimo, dok političko Sarajevo svakodnevno u mnoštvo bošnjačkih medija plasira laži o Hrvatima pokušavajući uvjeriti domaću i međunarodnu zajednicu da tzv. Armija BiH nije činila zločine, da je bezgrešna.
U Bugojnu su otišli i korak dalje te se bez srama i šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 bugojanskih Hrvata, odbijajući sve ove godine otkriti lokaciju s posmrtnim ostatcima naših nasilno odvedenih logoraša, kako bi ih njihove obitelji mogle barem dostojno pokopati. Dok tragamo za lokacijama na kojima su kosti naših nestalih, pripadnici bošnjačkog naroda nam se rugaju, traže novac i lažu. Sramotna je činjenica da su se do sada javila 32 Bošnjka koji su dali lažne informacije o mjestima s posmrtnim ostatcima nestalih bugojanskih Hrvata. Sramotno je i da nitko od lažnih svjedoka nije odgovarao.
Bugojanski koncentracijski logor 'Stadion' čak nema ni ploču s natpisom da je pod tribinama, u neljudskim uvjetima, postojao logor logor kroz kojeg je prošlo 550 Hrvata, da su 294 logoraša na tom mjestu mučena punih osam mjeseci i da je iz toga logora odvedeno u nepoznato i likvidirano 19 Hrvata Bugojna", stoji u priopćenju Hrvatske udruge logoraša Bugojna.
Navedene, kao i činjenica je da je tzv. Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa, ističu logoraši.
"Tužiteljstvo BiH više od 10 godina vodi istragu o predmetu Đevad Mlaćo, ali ovaj predmet kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić godinama tapka u mjestu. Tužiteljica Terzić očito je i sama pihvatila ulogu zaštitnika zločinaca umjesto da protiv njih, na temelju nepobitnih dokaza, digne optužnicu. Iz takvog odnosa pravosuđa, zaključujemo da mi Hrvati Bugojna nismo više važni ni Tužiteljstvu ali ni ni međunarodnoj zajednici. Nažalost, stječemo dojam da ni hrvatskim političarima Hrvati Bugojna više nisu važni, počevši od Srednjobosanske županije do viših razina vlasti. Bolna je činjenica da nitko od Hrvata Bugojna trenutačno ne obnaša ni jednu od važnijih dužnosti kako u politici tako i čelništvu Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB", također se navodi u prioćenju u kojem hrvatski logoraši koji 19. ožujka slave kao svoj drugi rođendan poručuju:
"Bez obzira na odnos svih pobrojanih, mi stradalnici Domovinskog rata Bugojna, logoraši, zajedno s obiteljima nestalih, s vjerom u Boga i nadom u bolje sutra, obilježit ćemo i ovu 25. godišnjicu razmjene hrvatskih logoraša iz zloglasnog logora 'Stadion' u Bugojnu. Učinit ćemo to kao i svake godine, dostojanstveno s porukom i nadom da će i na ovom svijetu konačno biti pravde i istine i za Hrvate Bugojna. Osim u Boga ostaje nam uzdati se u zagovor sv. Josipa, našeg zaštitnika na čiji blagdan smo razmjenjeni."
artinfo.ba | Matija Perić
