Deklaracija usvojena na 8. zasjedanju Hrvatskog Narodnog Sabora u kojoj se, uz ostalo, odbacuje kvalifikacija Haškog suda o udruženom zločinačkom pothvatu kojeg se, kako je istaknuto, neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane, u predmetu “Prlić i ostali”, te oštre osude bošnjačkih stranaka i pojedinih sarajevskih medija, ponovo su aktualizirali (ne)pravičnost Haškog suda u procesuiranju ratnih zločina u proteklom ratu u BiH, te korištenje dvostrukih kriterija prema hrvatskoj i bošnjačkoj strani, piše Hrvatski Medijski Servis.

UZP za eliminaciju Hrvata

U Dejklaraciji Hrvatskog Narodnog Sabora navedeno je i kako se zlonamjerna kvalifikacija “Udruženi zločinački poduhvat”, na žalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, naglašava se u Deklaraciji HNS BiH, nije bio pozvan u predmetu „Prlić i drugi“, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, odlučivati o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince.

I dok su dužnosnici HR HB i RH osuđeni za Udruženi zločinački podhvat, stvaranja hrvatskog entiteta u BiH i pripojenja Hrvatskoj, unatoč tomu što su prihvaćali i potpisivali sve mirovne sporazume kojima je previđeno ustrojstvo BiH kao federacije većinski nacionalnih kantona i(li) entiteta, uključujući i posljednje Washingtonski i Daytonski sporazum, dužnosnici Vlade RBiH, koja je u ratu bila de facto bošnjački entitet i zapovjednici bošnjačke vojske tzv. ARBiH, uz nekoliko izuzetaka, ne samo da nisu osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, već nisu ni optuženi za progone 170.000 Hrvata s prostora pod nadzorom ARBiH, ubojstva tisuća hrvatskih civila, zatvaranja i mučenja u logorima, već nisu ni optuženi za te zločine, a kamo li za Udruženi zločinački poduhvat, podsjeća HMS.

Dvostruki kriteriji Haškog suda

Da su Haaško tužiteljstvo i Haaški sud imali različite kriterije za procesuiranje odgovornih za zločine u hrvatsko-bošnjačkom ratnom sukobu, najilustrativnije pokazuju usporedni podatci o zločinima Armije RBiH nad Hrvatima i HVO-a nad Bošnjacima, koji su u frapantnom raskoraku s brojem osuđenih i ukupno izrečenim kaznama. I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojne dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačkim dužnosnicima dosudio samo 5, 5 godina zatvora, piše Hrvatski Medijski Servis.

Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako međunarodna zajednica definira ratni zločin), koje je počinila tzv. Armija RBiH, od Grabovice ( ubijeno 32 hrvatskih civila), preko Doljana ( ubijeno 37 Hrvata), Uzdola (masakriran 41 Hrvat), Trusine (ubijeno je 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a), Križančeva sela ( ubijena 74 Hrvata), Buhinih kuća (ubijeno 26 osoba – civila i pripadnika HVO), do Maljina kod Travnika (strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO i civila) , Vareša ( ubijeno 17 hrvatskih civila koji se nisu htjeli povući, Bugojna ( gdje je ukupno ubijeno 119 Hrvata), Sušnja u zeničkoj općini ( gdje je ubijeno 17 hrvatskih civila, Busovačkih staja(Busovača) gdje su ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO), Drenovika, gdje je ARBiH ubila 17 civila žena, djece i starca i Slapnice, oba mjesta u općini Kakanj, gdje je ubijeno 9 Hrvata,… i da ne nabrajamo dalje.

Među onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je 1088 hrvatskih civila. Kroz 331 logor tzv. Armije RBiH prošlo je, prema podacima Hrvatske udruge logoraša 14.444 Hrvata, dok su 632 Hrvata ubijena u tim logorima. S prostora pod nadzorom Armije RBiH protjerano je 172.000 Hrvata.

Za 1088 ubijenih hrvatskih civila 5,5 godina zatvora

Za zločine ARBiH nad Hrvatima Haaški sud osudio je bošnjačke vojne dužnosnike na ukupno 5,5 godina zatvora. Zapovjednika Trećeg korpusa Armije RBiH Envera Hadžihasanović na 3, 5 godina zatvora i zapovjednika 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH Amir Kubura na 2 godine zatvora. I to je sve. Podsjetimo Rasim Delić, bivši zapovjednik Glavnog stožera tzv. Armije BiH, uopće nije osuđen za zločine nad Hrvatima, ni po zapovjednoj ni po bilo kojoj drugoj odgovornosti. On je osuđen je na tri godine zatvora ( umro prije izricanja pravosnažne presude) zbog propusta da spreči ili kazni okrutno postupanje mudžahedina nad zarobljenim srpskim vojnicima u selu Livade i logoru Kamenica kraj Zavidovića, u srpnju i kolovozu 1995. godine. Njegov prethodnik Sefer Halilović koji je zapovjedao operacijom “Neretva 93” tzv. Armije R BiH za vrijeme kojih su počinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima u Doljanima, Uzdolu, Grabovici, Trusini… oslobođen je odgovornosti za zločine postrojbi kojima je zapovjedao počinjene u hrvatskom selu Grabovica.

Tko su osuđeni Hrvati?

I dok je s prostora pod nadzorom Armije RBiH prognano 170. 000 Hrvata, s područja pod kontrolom HVO-a protjerano je ili izbjeglo trostruko manje Bošnjaka- 52.000 Bošnjaka. U presudi Haškog suda u predmetu “Prlić i ostali” spominje se sedam logora HVO-a; Heliodrom i Vojno kod Mostara, Strojarski fakultet, Dretelj, Gabela, Ljubuški i “Koštana bolnica” u Stocu. Nema službenih podataka o tome koliko je kroz ove logore prošlo Bošnjaka niti o broju ubijenih logoraša. U presudi “Prliću i ostalim” spominje se kako su pripadnici HVO-a ubili 10 bošnjačkih civila na Bivoljem brdu kod Čapljine.

Najteži zločin nad bošnjačkim civilima dogodio se u selu Ahmići kod Viteza gdje su pripadnici HVO-a ubili 116 Bošnjaka, te u selu Stupni dol gdje je ubijeno između 31 i 38 bošnjačkih civila.

Za Ahmiće i Stupni dol 119 godina zatvora

Za zločine u Ahmićima i Stupnom dolu pred Haškim je sudom osuđeno 9 Hrvata na ukupno 119 godina zatvora i to; Zlatko Aleksovski na 7 godina zatvora, Anto Furundžija na 10, Miroslav Bralo na 20, Drago Josipović na 12, Vladimir Šantić na 18, Tihomir Blaškić na 9, Dario Kordić na 25, Mario Čerkez na 6 i Ivica Rajić na 12 godina zatvora.

Nakon godina provedenih u Haškom pritvoru optužbi za ratne zločine oslobođeni su Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić, te Drago Papić.

Za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 25, a Vinko Martinović Šetla na 18 godina zatvora.

Dužnosnicima HRHB 111 godina zatvora

U posljednjoj pravosnažnoj Haškoj presudi za zločine nad Bošnjacima, kao, pripadnici Udruženog zločinačkog poduhvata osuđeni su dužnosnici Vlade HR HB, premijer Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, ministar unutarnjih poslova Valentin Ćorić na 16 godina zatvora, te predsjednik Kosmisije za razmjenu zatočenih Berislav Pušić na 10 godina zatvora, te načelnici Glavog stožera HVO-a pokojni general Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, ukupno 111 godina zatvora. Svi oni osuđeni su, bez i jednog konkrentnog dokaza da su naredili ili počinili bilo kakav zločin, već samo zato što su u vrijeme počinjenja zločina bili na određenoj dužnosti u Vladi HR HB ili HVO-u.

Dužnosnici Vlade RBiH nisu ni optuženi

S druge pak strane, ni protiv jednog dužnosnika Vlade RBiH, koja je u ratu de facto bila bošnjački entitet, Haški sud nije ni podigao optužnicu, pa im u Haagu nije ni suđeno.

I dok je za zločine nad Bošnjacima hrvatske političke i vojni dužnosnike Haški sud osudio na ukupno 273 godine zatvora, za višestrukobrojnije zločine nad Hrvatima ICTY je bošnjačke dužnosnike osudio na samo 5,5 godina zatvora.

"Okupatorska vojska" - sastavnica OS BiH

I to je ta haška pravda. Bolje reći krivda. Za koju mnogi sumnjaju kako je plaćena petrodolarima. Za koju je, predsjedavajući Haškog suda sudac Carmel Agius, koji je presuđivao hercegbosanskoj šestorci unaprijed dobio nagradu “Mostar Peace Connection” istočnomostarske udruge “Centar za mir i multietničku suradnju” Safeta Oručevića, koja je pošle godine ugostila i Kennetha Scotta, tužitelja u predmetu “Prlić i ostali”. On je tada izjavio kako je HVO, vojska bosanskohercegovačkih Hrvata, okupirala dijelove BiH. Koliko je taj stav apsurdan govori i činjenica da je ta “okupatorska vojska” danas jedna od tri sastavnice Oružanih snaga BiH.

U Deklaraciji HNS BiH ističe se stajalište kako je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, Hrvatska Republika Herceg Bosna i Hrvatsko vijeće obrane odlučujuće doprinijeli očuvanju i obrani Bosne i Hercegovine.

HNS BiH je sa subotnjeg zasjedanja, kroz jednoglasno usvojenu Deklraciju, od izabranih vijećnika i zastupnika iz 14 hrvatskih političkih stranaka, pozvao građane, državne i društvene institucije, udruge i medije, da na “navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao “zalog naše narodne ravnopravnosti i civilizacijske budućnosti Bosne i Hercegovine”./HMS/

artinfo.ba | preuzeto s portala hms.ba