Stranke sarajevske Trojke i tri oporbene stranke iz Republike Srpske u petak su službeno krenule u proces rekonstrukcije vlasti iz koje žele izbaciti SNSD Milorada Dodika. No cijeli sporazum ovisi od odluke HDZ-a BiH hoće li se istome priključiti, a još više od ustavnih odredbi oko imenovanja i smjene kadrova u Vijeću ministara.

Nova platforma za djelovanje nove većine na razini BiH ima pet političkih ciljeva: Mir i stabilnost, ubrzano usvajanje odluka i zakona u vezi s europskim integracijama, borba protiv korupcije i svih oblika organiziranog kriminala te ekonomski rast i razvoj, kao i unaprjeđenje životnog standarda i kvaliteta života. Prema analitičarima većina ciljeva i druge navedene točke se čine kao popis lijepih i deklarativnih želja teško provedivih u praksi obzirom na omjer snaga u oba doma Parlamentarne skupštine.

"S jedne strane sve je deklarativno s malo opipljivih stvari koje bi tu koaliciju eventualno mogle učvrstiti. A s druge strane treba imati u vidu da je ona očigledno postignuta pod ohrabrenjima i poticajem međunarodne zajednice. Mislim da je posebno Europskoj uniji posebno stalo da pokaže bilo kakav uspjeh u BiH, mislim da im ova kriza koja se trenutno događa je loša marketinška poruka prema Rusiji i drugim zemljama ako Europska unija nije u stanju riješiti krizu koja je relativno mala u nekim globalnim razmjerima u svom vlastitom susjedstvu", kazao je za RTV HB novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović.

Scenariji za realizaciju ovakve koalicije koja bi eventualno uključila i HDZ BiH su poprilično nerealni. Intervencija Visokog predstavnika Schmidta, svojevoljan odlazak SNSD-ovih ministara kako se ne bi čekao Dom naroda, ili da Borjana Krišto podnese ostavku pa se ponovno bira cijelo Vijeće ministara s njom na čelu, za koje bi trebalo glasovati Predsjedništvo pa potom i Zastupnički dom. Pri čemu bi primjerice u Predsjedništvu Željko Komšić trebao glasati za Vijeće ministara u kojemu je i dalje HDZ ili Željka Cvijanović za novi saziv u kojemu nema SNSD-a. I ako to sve prođe, SNSD ima kontrolni paket u Domu naroda preko kojega može rušiti kvorum za svaki zakon koji dođe na dnevni red.

"Ovo je sve posljedica nepromišljenih i vrlo loših ishitrenih poteza i odluka američkog veleposlanika Murphyja i Visokog predstavnika Schmidta i sad čak ni Visoki predstavnik ni njegovi potezi ne mogu razriješiti ovu situaciju jer se došlo u pat poziciju gdje se ne može ni naprijed ni nazad. Jedini izlaz je sjedanje za stol upravo sa SNSD-om i novi razgovori te traženje novog dogovora", objašnjava novinar i urednik portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

HDZ BiH s razlogom inzistira na pitanju Izbornog zakona, za koji treba podršku i Srba i Bošnjaka u Parlamentarnoj skupštini i pitanje je zašto bi ulazio u vlast koja nema kontrolni paket ni u klubu Bošnjaka, a ni u klubu Srba u Domu naroda koji je jednako važan kao i Zastupnički dom za usvajanje svih zakona.

"Točno je kako opozicija u Republici Srpskoj za sada nema koncept osim koncepta "mi nismo Milorad Dodik, mi smo jedna nova politička snaga", oni tek trebaju pokazati nešto konkretno prvo građanima Republike Srspke što bi oni eventualno novo unijeli i donijeli ako bi se stvorile okolnosti da dođe do te nove koalicije. Ima tu dakle različitih razina. Ali oko svega visi pitanje Izbornog zakona, ono mora biti riješeno, je li to rješenje koje nudi HDZ ili je rješenje nešto drugo, to je sad pitanje za partnere da razgovaraju", dodaje Šajinović.

"Ako će se reformirati Izborni zakon HDZ će učiniti i više od onoga što treba i mora. Međutim, očigledno je da partneri ponovno pokušavaju izvesti određenu vrstu prijevare, ne prema HDZ-u nego prema hrvatskom narodu jer je Izborni zakon pitanje hrvatskoga naroda, a ne pitanje HDZ-a i Dragana Čovića. Ako će se reformirati Izborni zakon onda sve može, ako neće onda ne vidim razlog zašto bi HDZ ulazio u određene političke avanture koje su osuđene na neizvjestan ishod, ako već ne na propast", smatra Gudelj.

Ako cijela priča propadne, Bosnu i Hercegovinu očekuje izgledan zastoj na europskom putu nakon kakvog takvog zamaha, a ako ne bude nekih ozbiljnih pregovora i dogovora jasno je onda i daljnje produbljivanje krize.

Više u prilogu: