Na dnevnome redu današnje sjednice Vijeća za vanjske poslove (FAC) Europske unije naći će se i stanje u BiH, ali i problematični zapadni Balkan te Iran, Ukrajina, Venezuela, piše Večernji list BiH.
Sama činjenica da se problemi nastali nakon posljednjih izbora te narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma stavljaju u “društvo” rasprava o uvođenju novih sankcija Iranu zbog nuklearnoga naoružanja, poluratnog stanja u Ukrajini ili, pak, Venezuele, koju su socijalni neredi paralizirali, ne govori uopće afirmativno i o samoj BiH.
Narušavanje Daytona
Kako se doznaje od diplomatskih izvora, ne očekuje se donošenje bilo kakvih “dramatičnih” zaključaka o samoj BiH, nego će se održati rasprava na kojoj će ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić opetovati zabrinutost razvojem događaja u BiH nakon posljednjih izbora na kojima je izigran sadržaj Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen krvavi rat u toj zemlji te uspostavljeni krhki balans između triju nacionalnih zajednica, čime se, uz međunarodni poluprotektorat, održava mir u ovoj zemlji.
Upravo su poremećaji i nametanja Željka Komšića najmalobrojnijem konstitutivnom narodu za člana bh. Predsjedništva ponovno doveli do nestabilnosti te drugih potencijalnih kriza. Tema BiH bi se, po istome izvoru, trebala zadržati na dnevnome redu tijela Europske unije u smjeru poticaja provođenja potrebnih reformi te otklanjanja problema koji su doveli do posljednje pozicije. “Posljednji primjer neravnopravnosti bili su izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u listopadu ove godine kada je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put izabran pretežno glasovima pripadnika bošnjačkog naroda.
Dakle, za razliku od ostala dva konstitutivna naroda, Hrvati ponovo nemaju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, premda je jedan kandidat dobio više od 80% njihovih glasova, već je za njihova predstavnika izabran kandidat koji je dobio veću potporu, ali u krajevima gdje je broj hrvatskih birača zanemariv. Takav paradoksalan ishod, osim što nije pravičan ni legitiman, u suprotnosti je s duhom Daytonskog mirovnog sporazuma i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su potvrdile proporcionalnu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao ‘krovno načelo koje proizlazi iz Ustava BiH i koje vrijedi za sve administrativne i političke razine vlasti’”, navodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Odgovor trima dužnosnicima
MVEP odgovorio je na stajališta trojice bivših visokih predstavnika za BiH koji su se također “umiješali” u unutarnja pitanja ove zemlje te zatražili reakciju visoke predstavnice EU Federice Mogherini.
artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba
