Bila godinama na vlasti ili je nedavno osnovala, jedna tema zajednička je svim bošnjačkim strankama i u ovoj kampanji. To je Herceg-Bosna. Dok hrvatski politički predstavnici pričaju u programima i viziji moderne europske države koja je domovina i Hrvata, bošnjački su fokusirani kako što više blatiti Herceg-Bosnu.
Tako je po uzoru na svojega poznatijeg babu Sefera, doprinos pljuvanju po HB dao i Semir Halilović, kandidat BPS-a. On bi zabranio financiranje područja koja su nekad bila u sastavu Herceg-Bosne.
"Stotine miliona KM iz Sarajeva odlaze u dio teritorije na kojem, zapravo, Čović negira državu BiH, ometa rad njenih institucija, slavi osuđenu paradržavu, najavljuje njenu dalju izgradnju i pravi cijeli sistem parainstitucija kojima degradira državu Bosnu i Hercegovinu. Dakle u Mostaru, Širokom Brijegu, Međugorju, Posušju, Čapljini, Neumu, zastava države BiH nije dobrodošla, firme iz Sarajeva se protjeruju, porez se ne prijavljuje dok se, istovremeno, Čovićevim firmama u Sarajevu, raznim prehrambenim, osiguravajućim, naftnim i drugim kompanijama, omogućava da odavde izvuku na stotine miliona KM koje on koristi za rušenje BiH. Zakonima, uredbama, finansijskim i tržišnim kontrolama, inspekcijama, vidjet ćemo šta ko od njih radi u Sarajevu jer neće Čovićeve kladonice biti na svakih 100 metara u Sarajevu i odavde nositi novac a u Mostaru ne prijavljivati porez. Ako BPS bude imao lidersku ili drugu najjaču poziciju u Sarajevu, imat ćemo cijelu strategiju vezano za ovo i insistirati na ovome jer ovdje se čuva država i razgrađuje privatna, Ćovićeva paradržava", izjavio je Halilović junior za vijesti.ba.
Nije se međutim osrnuo na milijarde koje se upravo s područja koje je pobrojao slijavaju u proračune na svim razinama vlasti, a od kojih najviše koristi ima upravo Sarajevo. Pitanje je tko bi bio gubitnik ukoliko bi došlo do najavljenog "zavrtanja" ali obostranog. Općine u kojima u Hrvati većina sigurno ne bi.
Herceg-Bosna trn je oku i predsjedniku Prve mostarske partije (PMP) Semiru Drljeviću Lovcu. U lov na glasove birača Drljević također ide naoružan mržnjom prema Herceg-Bosni koja mu je opsesija. Tako je pozvao i na mimohod 7. listopada kao odgovor na mimohode povodom proslava godišnjice Herceg-Bosne. U trci za hrvatskog člana Predasjedništva Drljević će podržati bošnjačkog kandidata Željka Komšića. "Zlatnom ljiljanu" Komšiću potpora stiže i od zatvorenika iz Dretelja Ramiza Tire, autora knjige “Dretelj na vratima džehenema“. Tiro je pozvao i druge kako je kazao zatočenike logora tzv. Herceg-Bosne od Prozora, Mostara, preko Čapljine do Stoca i Ljubuškog, a tvrdi da ih je 25 tisuća da potporom na izborima, Komšiću otvore vrata Predsjedništva BiH i pomognu mu preuzeti poziciju koja pripada hrvatskom narodu.
Izborima se ovih dana bave i filmski umjetnici. I dok tragikomični Emir Hadžihafizbegović poziva Bošnjake da pogaze prava Hrvata i izaberu im člana Predsjedništva, njegov kolega u struci, u Sarajevu omraženi redatelj Emir Kusturica poručuje kako se na izborima u Republici Srpskoj treba rukovoditi osjećanjima, te da ovaj put izbore treba shvatiti kao referendum čije je pitanje – “Da li želite da sačuvate Republiku Srpsku”. “Ako je odgovor ‘DA’ onda upišite Milorad Dodik i Željka Cvijanović, jer negativan odgovor ili biranje protivkandidata vodi u naručje Bakira Izetbegovića i njegovog nakaradnog poimanja sekularne države i majorizaciju, koju on sada pokušava da izvede nad Hrvatima preko poletarca Željka Komšića”, istakao je Kusturica u poruci uoči izbora.
Zanimljivo je da se u retorici bošnjačkih političara Republika Srpska puno manje spominje u odnosu na Herceg-Bosnu. Dakle, od ratnih 90-ih godina prošlog stoljeća ništa se nije promijenilo. Bošnjaci račun za ono što ne mogu i nisu mogli u Republici Srpskoj ispostavljaju Hrvatima.
artinfo.ba
