Ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Srednjobosanske županije Katica Čerkez potvrdila je kako je u upitniku Europske komisije zatražen odgovor o postojanju prakse dviju škola pod jednim krovom, a što se, pak, tumači segregacijom. Ona je, međutim, objasnila da je u odgovoru upućenom na taj upit odgovorila kako u SBŽ-u postoji presuda kojom se smatra zakonitom nediskriminacijska praksa postojanje dviju škola pod jednim krovom, piše Večernji list.
Politički projekt
Naime, u BiH su do sada donesene dvije pravomoćne presude koje su posve različito tretirale fenomen postojanja dviju škola pod jednim krovom. U pitanju su škole u mješovitim hrvatsko-bošnjačkim sredinama koje su uspostavljene upravo nalogom iz Ureda visokog međunarodnog predstavnika. Na tu praksu identične je prigovore uputila udruga “Vaša prava” iz Sarajeva, koja je čak dobila i financijsku nadoknadu za “borbu za prava djece” nakon presude Županijskog suda u Mostaru.
Istodobno, na identičnu žalbu negativno je najprije nepravomoćno odgovorio Sud u Travniku, a da su u pravu, njihovu presudu potvrdili su pred Vrhovnim sudom Federacije donoseći pravomoćnu sudsku presudu.
U biti, udruga "Vaša prava" traži da se onemogući postojanje takve prakse, ali i da se ujedine škole, uvede jedinstven nastavni plan i program te da djeca zajedno pohađaju nastavu.
Problem” je, međutim, u postojanju zasebnih jezika, hrvatskog, bosanskog, srpskog, a što se pak pokušalo, također, poništiti naizgled benignom inicijativom za uvođenje jedinstvenog jezika koja se, pak, u BiH idealno uklapa u unitaristički projekt dijela bošnjačke politike koji negira druge nacionalne, jezične i svake druge identitete.
Ministrica Čerkez objašnjava kako je Europskoj komisiji očito tendenciozno podvaljena samo jedna presuda iz Mostara, a ne i Vrhovnog suda FBiH.
"Cijelo vrijeme se potencira presuda Suda iz Mostara kako dvije škole pod jednim krovom predstavljaju diskriminaciju i segregaciju. Nitko, međutim, ne govori o asimilaciji koja je bila kod nas, ali i u brojnim drugim zemljama, daleko veći problem. Iako, točno je, nijedan od tih ekstrema nije dobro rješenje", kaže ministrica za Večernji list.
Dodala je kako se u presudi Vrhovnog suda FBiH poziva na najviši međunarodni pravni akt – Konvenciju o pravu djeteta.
Škole na engleskom nisu sporne
Naime, Sud je uvažio Konvenciju o pravu djeteta, koja u stavku 2 kaže da dijete ima pravo birati na kojem jeziku želi da se odvija nastava ako je država tako ustrojena. Tamo također piše i da država može organizirati nastavu koja se razlikuje po vjerskom, jezičnim i drugom obliku organizacije, dodala je ministrica.
U BiH postoji više međunarodnih škola, pa se nastava u njima odvija na turskom, engleskom i drugim jezicima. O tome nitko ne postavlja nikakvo pitanje.
"Primjerice, u Sarajevu ih ima jedanaest. Ako mogu na engleskom jeziku kao službenom upisivati učenike i ako se može odvijati nastava, onda nije jasno zašto ne može postojati škola na hrvatskom, bosanskom ili srpskom jeziku", objasnila je ministrica.
Voditelj Misije OESS-a u BiH Bruce Berton ranije je istaknuo kako je sustav obrazovanja "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljen s najboljom namjerom, ali da to nije trebalo ostati trajno stanje.Pozitivnim je ocijenio primjer u Jajcu, gdje su se učenici sami usprotivili, kako tvrdi, segregaciji. Objasnio je i kako u FBiH problem predstavlja kompliciran obrazovni sustav./HMS/
artinfo.ba | preuzeto s portala hms.ba
