Uz sve islamske vjerske objekte na području općine Kiseljak, džamije, istaknute su zastave, državne ali i zastave ratnih postrojbi među kojima i obilježje tzv. Armije BiH. U susjednim općinama uz džamije takvih obilježja nema. Nema ih ni u glavnom gradu BiH Sarajevu. Zašto baš u Kiseljaku i je li namjera onih koji su ih postavili širiti netrpeljivost i izazvati međunacionalne sukobe, ovog puta ističući zastave postrojbi koje su Kiseljak mjesecima držale u okruženju te počinile brojne zločine nad Hrvatima diljem središnje Bosne, pa tako i u Kiseljaku! Pitaju se to članovi Udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak. „Za nas je isticanje zastava ratnih postrojbi uz džamije čista provokacija čiji je cilj izazvazi međunacionalne sukobe po svaku cijenu. Mi na takvu kao ni sve dosadašnje provokacije s istim ciljem nećemo kao što nismo ni dosad nasjeli, ali ćemo tražiti odgovor čemu zastave tzv. Armije BiH uz svaku džamiju i kakva se to poruka šalje njihovim isticanjem“, prenio nam je stav Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Kiseljaka dragovoljac HVO-a Miroslav Škoro.
Odgovor otkud zastave tzv. Armije BiH uz kiseljačke džamije potražili smo Kenana efendije Bajrića, glavnog kiseljačkog imama. Kazao nam je da su zastave postavljene na inicijativu Udruga koje okupljaju obitelji šehida i boraca, a islamski vjerski poglavari dali su im suglanost. „Mi smo im dali suglasnost iz razloga što su u haremima džamija izgrađena spomen obilježja šehidima, uz koja se po običaju ističu zastave pod kojima su ginuli. Ako nama ne smetaju zastave tzv. Herceg- Bosne, hrvatske zastave i obilježja vojnih postrojbi HVO-a koja su godinama izvješena u samom centru Kiseljaka, zašto bi nekomu smetale zastave Armije BiH koju mi smatramo jedinom legalnom i legitimnom vojskom. Da nam je općina nije dala zemlju da i mi izgradimo spomenik svojim šehidima, zastave bi bile postavili uz taj spomenik“, kaže efendija Bajrić, glavni imam u Kiseljaku.
Da su bošnjačke udruge tražile prostor za gradnju spomenika u samom središtu Kiseljaka, potvrdio nam je načelnik ove općine Mladen Mišurić- Ramljak. „To je istina, ali mi nismo mogli udovoljiti takvog zahtjevu iz razloga što nemamo više zemljišta koje bi mogli dodijeliti sukladno općinskoj prostorno-planskoj dokumentaciji. To nije slučaj samo s bošnjačkim udruženjima jer u posljednjih 15 godina niti jednom udruženju iz proteklog rata nismo dodjelili zemljište za gradnju spomenika. Spomenici su u navedenom razdoblju građeni na privatnom zemljištu koje su vlasnici darovali udruženjima ili na zemljištu i u dvorištima vjerskih objekata“, pojasnio nam je načelnik Kiseljaka razlog zbog kojeg općina nije mogla bošnjačkim udruženjima osigurati traženi prostor za gradnju spomenik.
Iako su mnoga spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Kiseljaku također sagrađena u dvorištima vjerskih objekata ili u njihovoj neposrednoj blizini, uz crkve nisu istaknute zastave ni hrvatskog naroda ni postrojbi HVO-a. Uz ovu razliku, članovima Udruga prizašlih iz Domovinskog rata smeta i činjenica da su obilježja tzv. Armije BiH uz džamije istaknuta samo u Kiseljaku. „Ovih dana ste mogli vidjeti na koji način su pripadnici Brigade HVO Kralj Tvrtko u Sarajevu obilježili godišnjicu osnutka, u crkvenom dvorištu i bez spomenika za koji im se godinama odbija dati suglasnost. Kada bi ispred bilo koje crkve u Sarajevu bila postavljeno obilježje hrvatskog naroda ili HVO-a pitamo se koliko bi tu i ostalo. Par sati ili čak minuta?“, pitaju se u Koordinaciji Udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak.
Ono što je u Sarajevu nezamislivo u Kiseljaku postaje uobičajeno. No, problem je što se Kiseljaku pokušava nametnuti epitet grada slučaja, dok na diskriminaciju malobrojnijih u glavnom gradu BiH ukazuju tek rijetki. Pokazatelj je to i odnosa broja medija jer bh medijskom scenom, a posebice u glavnom gradu, dominiraju bošnjački mediji. Već zbog činjenice da se netko zapitao otkud zastave tzv. Armije BiH ispred džamija u Kiseljaku očekuje se njihova najezda na Kiseljak.
Pomalo je apsurdno da u Kiseljaku djeluje međureligijsko vijeće kojeg čine predstavnici svih vjerskih zajednica i općinske vlasti, a koje po tvrdnjama članova, fukncionira odlično. Ostaje vidjeti hoće li ratne zastave uz islamske vjerske objekte biti tema o kojoj će članovi ovog tijela raspravljati. Glavni kiseljački imam Kenan efendija Bajrić kaže da je spreman razgovarati, ukoliko netko od članova Vijeća otvori ovu temu..

{jlex}picasa:114258804164824292576/6561739024710369425{/jlex}