U sklopu "Hrvatskog proljeća" predstavljena knjiga "Ljudi i vrijeme"
Novinar koji u svojoj desetljećima dugoj karijeri nikada nije slagao, koji nije krio da je hrvatski novinar koji piše prvenstveno za svoj narod ali nikada na štetu drugih, desetine puta optuživan, dragovoljac Domovinskog rata, vrijedan i pošten novinar ali prije svega čovjek... samo su neki od epiteta kojima je sinoć okarakteriziran Zvonimir Čilić, kolumnist, novinar, publicist.
Naime, u Hrvatskom domu u Bugojnu, u sklopu "Hrvatskog proljeća Središnje Bosne", sinoć je održana 10. po redu promocija Čilićeve knjige "Ljudi i vrijeme".
U nešto više od sat vremena, brojni posjetitelji iz Bugojna ali i okolnih općina uživali su u kratkom podsjećanju na Čilićevu iznimno bogatu novinarsku karijeru, koja još traje ali koja je i dobrim dijelom vezana upravo za Bugojno.
Knjigu je promovirao Nikola Grubešić, županijski ministar i predsjednik Županijskog odbora HDZBIH ŽSB, bez kojega, kako je i sam autor ponovio knjiga ne bi ugledala svjetlo dana.
Ivan Sajević, županijski zastupnik te voditelj Gradskog kazališta mladih Vitez, odlično se još jednom snašao u ulozi moderatora, dok je ponajviše s novinarsko-stručnog aspekta o djelu pričao Tvrtko Milović, direktor portala Dnevnik.ba, novinar i kolumnist. Milović je podsjetio kako je za svakog novinara iznimno teško pisat o društveno osjetljivim temama a da je Čilić svojim tekstovima ostavio neizbrisiv trag na povijest ovoga kraja. Istaknuo je kako djelo ima i enciklopedijsku vrijednost ali i potencijal za politološko štivo.
Svi promotori su još jednom, svatko na svoj način istaknuli rečenicu koju je izgovorio Nino Raspudić na promociji u Zagrebu kazavši kako ovu knjigu treba imati svaki hrvatski dom "jer sjećanja na pojedine ljude i događaje blijede", nadovezao se Grubešić, "a upravo ovo štivo čuva uspomenu na njih" kazao je.
"Mi Hrvati u BiH tražimo samo ravnopravnost i pravdu i kada bi svatko od nas ugradio po jednu česticu odnosno pružio svoj doprinos u hrvatskom mozaiku u BiH, perspektiva Hrvata bi bila bolja" kazao je autor nakon brojnih ispričanih anegdota i postratnih bugojanskih iskustava.
Premda je u ovoj općini nekada živjelo 16 000 Hrvata danas ih je jedva 4 000. Brojni zločini i dalje nisu procesuirani a njihovi nalogodavci još žive i rade u Bugojnu premda su dokazi za njihovu osudu poznati pa čak i predstavljeni u ovoj knjizi.
"Hrvatska tuga su Travnik i Bugojno" kazao je Čilić uz napomenu da bugojanska knjiga još nije zatvorena.
{jlex}picasa:114258804164824292576/6402142458396190369{/jlex}
artinfo.ba/im
