Štovanje Jakova Markijskog u Bosni i Hercegovini je staro stotinama godina. Međutim, trebalo je čekati preko 600 godina da se tiska prva znanstvena knjiga o fra Jakovu na hrvatskom jeziku. Upravo se to dogodilo sredinom srpnja 2016. kada je u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu te župe Gospe Snježne u Deževicama izašao zbornik radova pod nazivom Jakov Markijski i njegovo djelovanje u Bosni, prenijela je Katolička tiskovna agencija BiH.
Sv. Jakov Markijski, iz Monteprandonea u provinciji Marche u Italiji, devetnaesto dijete svojih roditelja rodio se, neki pišu 1391., neki 1394., a neki 1393. godine. Nakon studija prava i sudačkog posla, ostavlja svjetovni život i stupa u franjevački red 1416. godine. Promovirao je u franjevačkom redu što dosljednije nasljedovanje sv. Franje te je poslan u Bosansku franjevačku vikariju s nalogom da provede obnovu reda.
Sjećanje ne njegovo djelovanje u Bosni posebno se njeguje u župi Deževice, u općini Kreševo. Tamo se nalazi fra Jakovljeva pećina, mjesto štovanja mnogih vjernika koji posebno dolaze na mlade nedjelje (prve nedjelje nakon mladog mjeseca) moleći zagovor sv. Jakova Markijskog.
U želji da hrvatski katolički puk kao i čitava Bosna bolje upozna sveca koji je njezinim tlom koračao 30-ih godina 15. stoljeća župnik župe Gospe Snježne iz Deževica vlč. Marin Marić u suradnji s općinom Kreševo i njezinim načelnikom gosp. Radojem Vidovićem uz podršku Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva organizirao je 19. i 20. rujna 2015. međunarodni simpozij o sv. Jakovu Markijskom i njegovu djelovanju u Bosni čiji su radovi donijeti u ovom zborniku.
Zbornik je tematski podijeljen u četiri dijela. U prvom djelu govori se o društveno-političkim i vjerskim prilikama u Bosanskom kraljevstvu u vrijeme djelovanja fra Jakova Markijskog. Drugi dio govori o velikanima franjevačke opservancije i donosi zanimljive podatke o osobnosti i životu fra Jakova. Treći dio, u više radova, predstavlja fra Jakovljevo djelovanje na području Bosanske franjevačke vikarije u Bosni, Dubrovačkoj Republici, Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu. U četvrtom dijelu može se pročitati o fra Jakovu u svjetlu dominikansko-franjevačkih teoloških rasprava, njegovoj prisutnosti u predajama i legendama hrvatskog naroda te o fra Jakovljevoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.
Radovi koji se nalaze u zborniku su sljedeći: Pero Brajko, „Društveno–političke i vjerske prilike u Bosanskom kraljevstvu tijekom djelovanja fra Jakova Markijskog“; Marko Semren, „Velikani franjevačke opservancije“; Damir Pavić, „Fragmenti iz života sv. Jakova Markijskog na osnovi hagiografskih spisa“ ; Pavo Filipović, „Fra Jakov Markijski - Monteprandonski 'Dragi kamen'. Bitna obilježja njegova djelovanja“; Milenko Krešić, „Jakov Markijski i pokušaj reforme u Bosanskoj vikariji od 1432. do 1438.“; Pavo Živković, „Jakov Markijski na tragu reformi i mučeništva u BiH u XV. stoljeću“; Viktor Palić, „Djelovanje sv. Jakova Markijskog u Dubrovniku, Konavlima i ostalim primorskim mjestima“; Ivana Jurčević, „Jakov Markijski u Ugarskoj, Slavoniji i Srijemu“; Slavko Slišković, „Jakov Markijski u svjetlu dominikansko-franjevačkih odnosa“; Marko Dragić, „Sveti Jakov Markijski u predajama i legendama Hrvata“; Christina Lori, „Legame tra San Giacomo della Marca e la Beata Vergine Maria“, objavila je KTA.
ap|artinfo.ba
