U 73. GODINI

dubravka-ugresic-foto-shevuan-williams.jpeg

Jugoslovenska književnica Dubravka Ugrešić preminula je danas u 73. godini u Amsterdamu javili su iz Multimedijalnog instituta iz Zagreba, a vijest je prenio toprtal.

Dubravka Ugrešić rođena je u Kutini 27. ožujka 1949. godine. Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Institutu za teoriju književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu radila je gotovo dvadeset godina.

Bila je književnica, esejistica i prevoditeljica, a najpoznatija je po svom romanu "Štefica Cvek u raljama života", po kojem je hrvatski reditelj Rajko Grlić 1984. godine snimio film "U raljama života". Njen roman “Forsiranje romana reke” iz 1988. godine, dobitnik je NIN-ove nagrade za najbolji roman godine.

Živjela je u Amsterdamu, te povremeno predavala na američkim i europskim univerzitetima, te pisala za razne europske časopise. Neka od njenih najpoznatijih romana su "Muzej bezuvjetne predaje", "Ministarstvo boli" i "Baba Jaga". U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom 1984. godine, uredila je Pojmovnik ruske avangarde. Njeni romani i zbirke eseja prevedeni su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.

Notra.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
U 73. GODINI

dubravka-ugresic-foto-shevuan-williams.jpeg

Jugoslovenska književnica Dubravka Ugrešić preminula je danas u 73. godini u Amsterdamu javili su iz Multimedijalnog instituta iz Zagreba, a vijest je prenio toprtal.

Dubravka Ugrešić rođena je u Kutini 27. ožujka 1949. godine. Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Institutu za teoriju književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu radila je gotovo dvadeset godina.

Bila je književnica, esejistica i prevoditeljica, a najpoznatija je po svom romanu "Štefica Cvek u raljama života", po kojem je hrvatski reditelj Rajko Grlić 1984. godine snimio film "U raljama života". Njen roman “Forsiranje romana reke” iz 1988. godine, dobitnik je NIN-ove nagrade za najbolji roman godine.

Živjela je u Amsterdamu, te povremeno predavala na američkim i europskim univerzitetima, te pisala za razne europske časopise. Neka od njenih najpoznatijih romana su "Muzej bezuvjetne predaje", "Ministarstvo boli" i "Baba Jaga". U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom 1984. godine, uredila je Pojmovnik ruske avangarde. Njeni romani i zbirke eseja prevedeni su na gotovo sve europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.

Notra.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2023 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17