Jajce

franjevacki muzej jajce

Među najboljim čuvarima prošlosti Bosne i Hercegovine kroz stoljeća su franjevci, koji svojim baštinjenjem kulturnog blaga svjedoče o zajedničkom životu na ovim prostorima. Samostanski muzeji Srednje Bosne, prava su riznica iz koje se itekako ima što naučiti. Među nekoliko njih je i Franjevački muzej u Jajcu, koji je odnedavno otvorio postavku koja priča priču o srednjovjekovnoj Bosni, piše Federalna.

Nakon što je fra Anto Knežević krajem 19-tog stoljeća prikupio vrijednu arheološku građu, postavka je za javnost otvorena još 1905. godine. U proteklim ratovima veliki dio građe je stradao, a u Jajcu su se odlučili vratiti čuvanju onog što su franjevci prije njih stoljećima radili. Projekt uređenja završen 2018. godine povjeren je arhitektu Amaru Zuki.

U postavci muzeja smještenog u prostorijama Franjevačkog samostana svetog Luke, među stotinu eksponata i blizu 2 tisuće onih u muzejskom depou, centralno mjesto zauzima sarkofag sa zemnim ostacima posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kojeg su franjevci krajem 19. stoljeća dobili na čuvanje.

”Prvog i posljednjeg kralja u Bosni kako bih ja rekao često puta posjetiteljima, koji je na neki način i priznat međunarodno krunjenjem u Jajcu. S druge strane kroz etnološku, arheološku i sakralnu zbirku izdvojio bih mač tipa Mošunj koji je iz devetog stoljeća prije Krista, koji govori o kontinuitetu života na ovim prostorima”, rekao je Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja Jajce, za Federalnu.

A upravo su priču o Jajcu, o kojem se često govori kao prijestolnici bosanskog kraljevstva, pokušali ispričati kroz postavku koja između ostalog prikazuje vladare koji su ostavili svoj trag, presudne bitke te narodne običaje, prenoseći univerzalnu poruku.

”Bosna nije Kulin ban, Bosna nije Tvrtko, Bosna nije Stjepan Tomašević. Bosna je mnogo više. A često to zaboravljamo”, smatra Franjo Leovac, kustus Franjevačkog muzeja Jajce.

Da to ne bi bilo tako, uz fojnički i muzej u Kreševu, i jajački franjevci svoje su blago dali javnosti, pronalazeći način da se povijest ove zemlje približi čovjeku, ispravljajući često mitove i legende u kojima živimo.

”Nisu ga stavljali po strani, nego su živjeli s tim čovjekom. Za razliku od brojnih danas, koji bi možda trebali baviti se tim malom, običnim ljudima, a to ne čine. Tako da evo, franjevci su pokazali i nadam se da će u vremenu ispred nas pokazati kako treba ići ova zemlja naprijed. Jer su svjedoci prošlosti, a često puta i svjetionici za budućnost”, kaže Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja Jajce.

I za razliku od brojnih institucija kojima je to posao, oni to rade isključivo iz ljubavi, prkoseći najčešće vremenu u kojem žive. I to uspješno, kroz pisanu riječ i usmenu tradiciju, uz uvažavanje struke, što pokazuje i nagrađivano arhitektonsko rješenje ovog samostanskog muzeja. U kojem, uz muzejsku zbirku, pripremaju i vodič koji će nastaviti svjedočiti o bogatoj povijesti srednjovjekovne Bosne i biti čuvar prošlosti. Poučavajući lekcijama za budućnost.

 

federalna.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Jajce

franjevacki muzej jajce

Među najboljim čuvarima prošlosti Bosne i Hercegovine kroz stoljeća su franjevci, koji svojim baštinjenjem kulturnog blaga svjedoče o zajedničkom životu na ovim prostorima. Samostanski muzeji Srednje Bosne, prava su riznica iz koje se itekako ima što naučiti. Među nekoliko njih je i Franjevački muzej u Jajcu, koji je odnedavno otvorio postavku koja priča priču o srednjovjekovnoj Bosni, piše Federalna.

Nakon što je fra Anto Knežević krajem 19-tog stoljeća prikupio vrijednu arheološku građu, postavka je za javnost otvorena još 1905. godine. U proteklim ratovima veliki dio građe je stradao, a u Jajcu su se odlučili vratiti čuvanju onog što su franjevci prije njih stoljećima radili. Projekt uređenja završen 2018. godine povjeren je arhitektu Amaru Zuki.

U postavci muzeja smještenog u prostorijama Franjevačkog samostana svetog Luke, među stotinu eksponata i blizu 2 tisuće onih u muzejskom depou, centralno mjesto zauzima sarkofag sa zemnim ostacima posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kojeg su franjevci krajem 19. stoljeća dobili na čuvanje.

”Prvog i posljednjeg kralja u Bosni kako bih ja rekao često puta posjetiteljima, koji je na neki način i priznat međunarodno krunjenjem u Jajcu. S druge strane kroz etnološku, arheološku i sakralnu zbirku izdvojio bih mač tipa Mošunj koji je iz devetog stoljeća prije Krista, koji govori o kontinuitetu života na ovim prostorima”, rekao je Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja Jajce, za Federalnu.

A upravo su priču o Jajcu, o kojem se često govori kao prijestolnici bosanskog kraljevstva, pokušali ispričati kroz postavku koja između ostalog prikazuje vladare koji su ostavili svoj trag, presudne bitke te narodne običaje, prenoseći univerzalnu poruku.

”Bosna nije Kulin ban, Bosna nije Tvrtko, Bosna nije Stjepan Tomašević. Bosna je mnogo više. A često to zaboravljamo”, smatra Franjo Leovac, kustus Franjevačkog muzeja Jajce.

Da to ne bi bilo tako, uz fojnički i muzej u Kreševu, i jajački franjevci svoje su blago dali javnosti, pronalazeći način da se povijest ove zemlje približi čovjeku, ispravljajući često mitove i legende u kojima živimo.

”Nisu ga stavljali po strani, nego su živjeli s tim čovjekom. Za razliku od brojnih danas, koji bi možda trebali baviti se tim malom, običnim ljudima, a to ne čine. Tako da evo, franjevci su pokazali i nadam se da će u vremenu ispred nas pokazati kako treba ići ova zemlja naprijed. Jer su svjedoci prošlosti, a često puta i svjetionici za budućnost”, kaže Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja Jajce.

I za razliku od brojnih institucija kojima je to posao, oni to rade isključivo iz ljubavi, prkoseći najčešće vremenu u kojem žive. I to uspješno, kroz pisanu riječ i usmenu tradiciju, uz uvažavanje struke, što pokazuje i nagrađivano arhitektonsko rješenje ovog samostanskog muzeja. U kojem, uz muzejsku zbirku, pripremaju i vodič koji će nastaviti svjedočiti o bogatoj povijesti srednjovjekovne Bosne i biti čuvar prošlosti. Poučavajući lekcijama za budućnost.

 

federalna.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17