Utemeljitelji projekta Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine okupili su se nedavno u Mostaru kako bi dali potporu nastavku njegove realizacije započete prije više od dva desetljeća, piše Večernji list BiH.
Na sastanku svojevrsno “kumstvo” svojim potpisom potvrdili su vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i vrhbosanski nadbiskup koadjutor Tomo Vukšić, rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, ispred HKD-a Napredak Miroslav Landeka, Matice hrvatske Sarajevo Stijepo Andrijić, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović uz suglasnost predsjednice Ljerke Ostojić, zatim predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Sarajevo Hrvoje Milošević, zatim predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg Bosne Ivo Čolak te ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH Ivan Anđelić.
Leksikon pa enciklopedija
Upravo je institut kojemu je Anđelić na čelu nositelj projekta Hrvatske enciklopedije. On je utemeljitelje kao koordinator ukupnog posla izvijestio o do sada urađenom te poteškoćama. Istaknuo je da je projekt pokrenulo Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost u Sarajevu pod naslovom Leksikon Hrvata, jer je on rađen u Sarajevu i Mostaru pa je suglasno odlučeno da se formira i na Županijskom sudu u Mostaru registrira posebni pravni subjekt Hrvatski leksikografski institut BiH, koji će raditi ne samo Hrvatsku enciklopediju BiH, nego i druge leksikografske projekte od integralnog značaja za sav hrvatski narod u BiH. Tada je zbog jako velikog obujma prispjele građe projekt preimenovan u Hrvatsku enciklopediju Bosne i Hercegovine koja će imati četiri sveska. Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine je 2009. godine dovršio i tiskao prvi svezak Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine, a 2016. godine drugi i do sada je dovršeno oko 70% građe koja obuhvaća treći i četvrti završni, s dodatkom za propuštene bibliografske natuknice.
Dovršeni projekti su već promovirani u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, mnogim manjim mjestima u BiH te u Splitu i Osijeku. Nakon promocija projekt su Vrhbosanska nadbiskupija, Mostarsko-duvanjska biskupija, Sveučilište u Mostaru, Matica hrvatska Mostar, HKD Napredak, Apostolska nuncijatura u Sarajevu i mnogi drugi službeno ocijenili i potvrdili kao izuzetan. Slično je ovaj projekt predstavljen i kod javnosti u BiH i Republici Hrvatskoj oko izrade i objave prvorazrednog znanstvenog djela vjerodostojne naravi.
U prvom svesku je sudjelovalo 136, a u drugom 182 znanstvenika te istaknute javne i humanističke osobe svih profila. No, na sastanku u Mostaru istaknuto je kako se ovaj projekt sada nalazi na raskrižju budući da nisu dovoljni financijski izvori za njegov dovršetak. Na ovome skupu utemeljitelja navedeno je kako, s obzirom na tešku financijsku krizu u državi zbog nedostatka sredstava, Hrvatski leksikografski institut BiH i projekti su u nemogućnosti normalno nastaviti započete poslove te postoji mogućnost da se zaustavi rad. Nakon izlaganja ravnatelja svi sudionici su sudjelovali u raspravi i davali prijedloge za nastavak ovog uspješnog posla značajnog za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate kao njezin konstitutivni i državotvorni narod.
Značajan projekt
Ocijenjeno je kako je Hrvatska enciklopedija BiH jedan od najvećih zajedničkih kulturološko-znanstvenih projekata u BiH te da je ukupna redakcija znanstvenom metodom i konceptualno u djelu prikazala značaj Hrvata na ovim prostorima, predstavila sve njihove institucije, povijesne događaje, zemljopisna obilježja te značajna postignuća institucije druga dva naroda s kojima žive i po prirodi najveći broj značajnih osoba svoga naroda koji su zajedno oblikovali i oblikuju državnost Bosne i Hercegovine.
