Svjetski je dan zdravlja
Sigurnost hrane tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, kojim Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o tom globalnom javnozdravstvenom pitanju svih sudionika u prehrambenom lancu – od uzgajivača, prerađivača i prodavača, do potrošača i državnih institucija u sustavu sigurnosti hrane.
Pod sloganom "Sigurnost hrane od proizvođača do potrošača" diljem svijeta istaknut će se važnost pristupa dovoljnim količinama zdravstveno sigurne i kvalitetne hrane, koja je osnova za održanje života i očuvanje dobrog zdravlja, prenosi Bljesak.info.
Globalizacija u proizvodnji i plasmanu hrane otvorila je nove putove za njezinu kontaminaciju bakterijama, virusima, parazitima i kemikalijama.
Sve je teže utvrditi ishodišta bolesti povezanih s namirnicama iz različitih zemalja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija i poziva na koordiniranu prekograničnu suradnju radi sigurne opskrbe krajnjeg potrošača.
Onečišćenom hranom i vodom u organizam ulaze štetne bakterije, virusi, paraziti ili štetni kemijski spojevi, uzrokujući razne bolesti, obično infektivne ili toksične po svojoj prirodi.
Patogeni mikroorganizmi u hrani mogu uzrokovati više od 200 različitih bolesti, među kojima su teški oblici dijareje ili po život opasne infekcije poput meningitisa.
Bolesti praćene dijarejom, uzrokovane zagađenom hranom ili vodom, godišnje usmrte oko dva milijuna ljudi, uključujući i velik broj djece. Kemijski zagađivači mogu uzrokovati akutna trovanja, a njihova dugotrajna konzumacija dovesti do kancerogenih oboljenja.
Zbog konzumiranja onečišćene hrane, procjenjuje se da je u svijetu 2010. godine umrlo 351.000 ljudi, a oboljelih je bilo 582 milijuna, pri čemu su više od 40 posto oboljelih bila djeca mlađa od pet godina. Najviše smrtnih slučajeva izazvalo je trovanje salmonelom, a najviše su bile pogođene afričke zemlje i jugoistočna Azija.
Zbog sprečavanja prijenosa mikroorganizama, koji su uzročnici raznih bolesti, a mogu se naći u tlu, vodi, životinjama i ljudima, vrlo je važno održavati čistoću ruku, hrane i pribora s kojim se rukuje pri obradi namirnica, prenosi Hina.
Kuhanu hranu treba odvojiti od sirove jer sirova hrana, osobito meso, piletina i plodovi mora, može sadržavati mikroorganizme koji se za vrijeme termičke obrade mogu prenijeti na drugu hranu.
Hranu treba dobro termički obraditi, posebno mljeveno meso, perad i pečenje, a pokazalo se da obrada već pri 70 stupnjeva Celzijevih pridonosi njezinoj sigurnosti.
S obzirom da se mikroorganizmi mogu razmnožavati vrlo brzo, skuhanu ili pečenu hranu ne treba ostavljati duže od dva sata izvan hladnjaka, a preporučuje se i smrznutu hranu ne odmrzavati na sobnoj temperaturi.
(artinfo.ba/im)
